Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je uz državne tajnike Zdravka Tušeka i Tugomira Majdaka krajem lipnja u Ministarstvu održala sastanak s predstavnicima sektora ratarstva, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca na temu predstojeće žetve, posljedica vremenskih okolnosti na žetvu i stanju na tržištima.
Povod za ovaj sastanak bili su poremećaji u sektoru ratarstva koji se bilježe diljem EU, a poteškoće su prisutne i na domaćem tržištu. Uz rat u Ukrajini, na poljoprivredni sektor negativno utječu i prirodne nepogode kao i trenutna situacija na tržištu. Tim povodom i uoči početka žetve pšenice o stanju na području naše županije razgovarali smo s predsjednikom strukovne grupe poljoprivrede HGK – Županijske komore Virovitica Nikolom Gomerčićem. On je ujedno i predsjednik uprave tvrtke Agroland iz Suhopolja, koja je kao partner i organizator poljoprivredne proizvodnje u neposrednom kontaktu sa poljoprivrednicima, odnosno OPG-ovima iz naše, ali i drugih županija.
Što nam možete reći uoči ovogodišnje žetve pšenice? Kakva je situacija s ječmom?
Potpuno je jasno da naši poljoprivrednici, ali i njihovi partneri s razlogom strepe nad ovogodišnjim rezultatima iz poljoprivrednog sektora, u ovom slučaju ratarstva. Puno je faktora koji su doveli do poremećaja u poljoprivredi u cijeloj Europi. Kao prvo, svjedoci smo loših vremenskih prilika uzrokovanih očitim klimatskim promjenama koji su pogotovo u našoj županiji uzrokovali i uzrokovat će znatan pad prinosa. Naime, evidentirali smo značajan podbačaj prinosa ječma od nekih 40 do 50 posto. Dakle u normalnim godinama prinosi ječma su 6 do 7 tona po hektaru, a ove godine biti će tri do četiri tone. Žetva pšenice tek slijedi, ali već sad možemo pretpostaviti da će i s njom biti scenarij kao kod ječma, a točno će se znati na završetku žetve.
Govori se o visokim ulaganjima u poljoprivrednu proizvodnju. Kako se taj trošak odražava na ovu sezonu?
Istina je da su ulazne cijene više nego prethodnih godina i vjerujem da čak ni to ne bi bio značajan problem da nema loših vremenskih prilika, kao i samog tržišta koje uvjetuje i otkupnu cijenu poljoprivrednih kultura. Prošle godine cijena za tonu pšenice iznosila je oko 300 eura, a otkupne cijene koje se za pšenicu prognoziraju za ovu godinu bit će znatno niže (kotacija tvrtke Žito d.o.o. na 30. lipnja iznosi 165 eura za 3. klasu pšenice), ovisno o kvaliteti koja po prvim pokazateljima nije onakva kakvu smo očekivali. No, bilo bi vrlo nezahvalno u ovom trenutku prognozirati konkretne cijene za tonu te žitarice jer je tržište izuzetno volatilno i nepredvidivo.
ICV, ilustracijaKako je došlo do ovog značajnog pada u cijeni?
Kao prvo valja razjasniti da nisu hrvatski otkupljivači ti koji formiraju cijene, nego cijene formira tržište u EU. Naime, stvari su krenule nizbrdo već prije dvije godine rastom cijena i inflacijom, a onda i sa rusko-ukrajinskim ratom koji je u početcima rata podigao cijenu pšenice na najvišu razinu u povijesti. Naravno, već se tada znalo da je nadalje slijed tih visokih cijena u budućnosti nemoguć, jer širenjem rata u Ukrajini, ta država koja je jedna od najvećih žitnica u svijetu morala je doći do potrebnih sredstava za život, ali i spriječiti da se ta roba u skladištima uništi ratnim djelovanjem.
Zato je počela izvoziti svoje poljoprivredne proizvode po vrlo niskim cijenama koje su, naravno, donijele promijene vrednovanja kod globalnih igrača, u ovom slučaju hrvatskih partnera, ali i partnera u Italiji. Iluzorno je i pomisliti da bi uz tako nisku cijenu Ukrajinske pšenice za našu mogli dobiti više, a osim toga inflacija je donijela i manju potražnju, što je bilo i očekivano. Kada govorimo o poljoprivredi općenito, onda nije samo rat onaj koji može donijeti poremećaj cijena na tržištu nego i porast broja „velikih igrača” koji po niskim cijenama otkupljuju robu iz Europe, Azije i Afrike.
Što po tom pitanju može učiniti država, a što jedinice lokalne samouprave, odnosno, Županija, da pomogne poljoprivredi?
Na žalost mi kao ni druge članice EU ne možemo utjecati na cijenu i vremenske prilike, ali držim da ni Ministarstvo poljoprivrede, kao ni Virovitičko-podravska županija nisu indiferentni na probleme poljoprivrednika. Upravo kada o našoj županiji govorimo onda se u to podrazumijevaju i mjere potpore poput one nedavne u kojoj će VPŽ u ovoj godini izdvojiti više od 420.000 eura kroz sedam različitih potpora za poljoprivrednike, gospodarstvenike, poduzetnike i obrtnike. Dakle, zbog samog EU tržišta nije moguće postaviti neku zaštitnu cijenu proizvoda, u ovom slučaju pšenice, ali nadam se i vjerujem da će tim u Ministarstvu poljoprivrede predvođen ministricom Vučković, kako su i najavili, razmotriti prijedloge i dodatne mogućnosti te u suradnji s predstavnicima sektora ratarstva ipak iznaći rješenje. To bi svakako voljeli i poljoprivrednici, ali i njihovi partneri u proizvodnji. (www.icv.hr, bs, foto: ilustracija)
