Uz druge ptice selice, u naše gradove i sela vratile su se i rode. U letu u potrazi za hranom (žabe, zmije, miševi i hrčci) zacijelo su ovih dana preletjele i iznad vašeg dvorišta, kuće ili stana.
Ova zaštićena vrsta na području Virovitičko-podravske županije prošle godine imala je 87 gnijezda i 67 mladih roda, koje su svoj dom svile na dimnjacima obiteljskih kuća, stupovima javne rasvjete i školama i različitim objektima.
Ujedno, u Oporavilištu za bijele rode, u Informativno-edukativnom centru Dravska priča u Noskovcima je i dalje 15 bijelih roda. One nisu mogle na put dug 15.000 kilometara samo u jednom smjeru, pa su zimu umjesto u gnijezdu u, primjerice, pokrajini Natal u Južnoj Africi, s pogledom na Indijski ocean, provele u srcu Slavonije, ugodnom Oporavilištu, u kojem su se djelatnici Javne ustanove pobrinuli da im ništa ne nedostaje.
NAKNADA ZA SUŽIVOT
Važnost bijele rode, vrste s kojom dijelimo podneblje, prepoznala je i Virovitičko-podravska županija. Prije deset godina pokrenula je projekt „Zaštita i očuvanje bijele rode (Ciconia ciconia)“. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološke mreže Virovitičko – podravske županije kroz taj projekt godišnje isplaćuju naknadu od 700 kuna po gnijezdu svima onima koji svoje krovište dijele s ovim selicama.
Naknada služi kao pomoć za popravak i zamjenu krovišta zbog štete koju gnijezda čine svojom težinom i gniježđenjem tijekom godina. Ujedno, Javna ustanova obavlja monitoring bijele rode, pa u periodu od 20. travnja do 10. srpnja, u dva navrata, provjeravaju je li svako gnijezdo aktivno i koliko su mladih ptića donijeli roditelji ove godine.
RAVNOPRAVNI U SVEMU
Tatjana Arnold-Sabo, ravnateljica Javne ustanove, kaže kako jedno gnijezdo, osobito ono starije, može težiti i više od jedne tone. Iz Južne Afrike najčešće se prvi vrati mužjak i kreće u popravak „kuće“, starog gnijezda, a posla će se prihvatiti i ženka, čim stigne.
Ako je riječ o novom gnijezdu, koje pak grade mlade i neiskusne rode, riječ je o zahvatu koji se može dovršiti između 8-10 dana. No zato dovršetak može trajati i po nekoliko mjeseci. Rode koriste puno toga za svoj građevni materijal, kaže T. Arnold-Sabo.
– Gnijezdo je velika hrpa granja isprepletenog s grumenjem blata, stajskog gnoja i sličnog materijala, a središte gnijezda (ležište), rode oblažu grančicama i travom, ali i papirima, krpama i sličnim otpatcima koje nađu u okolici. Višegodišnje gnijezdo ima dimenzije cca 180 x 180 x 80 cm, a može težiti preko tisuću kilograma – ističe.
DUG PUT KUĆI
U periodu od dva mjeseca, kada im izraste perje i nauče letjeti, ptići će se osamostaliti i sve rjeđe vraćat će se u gnijezdo. U kolovozu će se s roditeljima „spremiti“ za put, koji može trajati i do četiri mjeseca, u kojem će prijeći između 12.000 i 15.000 kilometara, od naše županije, pa sve do Južne Afrike. One koje se zadrže na putu, stići će tek oko prosinca na jug.
Dok su s nama, kaže Tatjana Arnold-Sabo, važno ih je čuvati. Zakon o zaštiti prirode zabranio je svaki oblik hvatanja, ubijanja i njihovog uznemiravanja, osobito u vrijeme razmnožavanja ili migracije. Ujedno, kazne slijede i za sve one koji će uništiti gnijezdo, ukrasti jaje ili leglo – kazna za progon ili uništavanje staništa iznosi 14.400 kuna.
U cijeloj Hrvatskoj danas se gnijezdi svega 1100-1300 parova bijelih roda, najviše u Posavini i svi smo dužni pobrinuti se da tako i ostane, da još uvijek imamo priliku uživo vidjeti ove lijepe i zanimljive ptice. I smišljati nove priče koga će nam iduće sezone “donijeti”. (www.icv.hr, tas, mlo, foto: M. Rođak i T. Arnold-Sabo)
