Poduzetnički inkubator Virovitičko-podravske županije u suradnji s Virovitičko-podravskom županijom, organizirao je konferenciju pod nazivom “Pametna i digitalna ZPP (Zajednička poljoprivredna politika) 2021. – 2027. te najavu natječaja iz mjera Ruralnog razvoja u 2022. godini”.
Konferencija je održana danas (srijeda) u konferencijskoj dvorani Tehnološko inovacijskog centra (TIC) u Virovitici, a bila je podijeljena u šest tematskih cjelina.
Cilj konferencije bio je ukazati na koji način digitalizacija (oprema i programska rješenja) i pametna poljoprivreda doprinose ostvarivanju Strateških ciljeva poljoprivredne politike, a to su: ‘Povećanje produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora’, ‘Jačanje održivosti i otpornosti poljoprivrede na klimatske promjene’ te ‘Obnova ruralnog gospodarstva, odnosno unapređenje uvjeta života u ruralnim područjima’.
Na samom početku, sve nazočne pozdravili su zamjenik župana VPŽ Marijo Klement i direktorica Poduzetničkog inkubatora VPŽ Neda Martić.
-Sve vas pozdravljam u ime župana Igora Androvića i želim zahvaliti svima onima koji su sudjelovali u organizaciji ove kvalitetne konferencije, na kojoj smo se okupili zbog razvoja, odnosno inovacija koje nas čekaju u idućim natječajima – rekao je Klement te naglasio kako je Županija spremna organizirati i staviti na raspolaganje poduzetnicima sve svoje stručne službe u cilju izrade kvalitetnih projekata.
Ulogu Poduzetničkog inkubatora VPŽ u informiranju i povlačenju sredstava iz mjera Ruralnog razvoja nazočnima je ‘približila’ direktorica Neda Martić.
-Naša uloga je informirati, savjetovati, napisati projekt i ako je odobren, provesti ga i u konačnici evaluirati. Imamo više od 450 provedenih prijedloga što se tiče mjera ruralnog razvoja u posljednjih sedam godina. Kod nas je moguće doći svakog radnog dana od 12 do 14 sati i informirati se o natječajima. Diljem županije organiziramo i skupne radionice, a kada je neki zahtjev već u obradi, moguće je dogovoriti i pojedinačne sastanke. I ovu današnju konferenciju organizirali smo kako bi na vrijeme informirali poljoprivredna gospodarstva o natječajima koja će izaći, kako bi što prije skupili svu potrebnu dokumentaciju potrebnu za projektnu prijavu – rekla je Martić.
O Zajedničkoj poljoprivrednoj politici za razdoblje 2021. – 2027. s posebnim naglaskom na pametnu i digitalnu poljoprivredu govorio je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede. Inače, Europska komisija predlaže fleksibilniji sustav koji bi pojednostavio i modernizirao način na koji se provodi Zajednička poljoprivredna politika. Naglasak će biti na rezultatima.
-Zajednička poljoprivredna politika mora se neprestano prilagođavati izazovima s kojima se suočava europska poljoprivreda, a u narednom periodu bit će još prilagođenija potrebama poljoprivrednika na temelju nekoliko važnih strateških ciljeva. Kroz aktualni Program ruralnog razvoja uložili smo određena sredstva kroz osamdesetak projekata. Naši poljoprivrednici mogli su i dosad kroz EU sredstva ‘ujedinjena’ s hrvatskim sredstvima ulagati u preciznu digitalnu poljoprivredu, a nastavak ovih mjera i aktivnosti očekuje se i u budućem programskom razdoblju. Vrijedi istaknuti i napore naših fakulteta i sveučilišta, a tu je najbolji primjer Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku (FAZOS) koji je već krenuo i sa studijem ‘Digitalna poljoprivreda’ i od samog početka daje vrlo dobre rezultate – rekao je, između ostaloga, Majdak.
O utjecaju Ruralnog razvoja na razvoj Virovitičko-podravske županije govorio je u nastavku pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu VPŽ Bojan Mijok.
-Do sada, od 2014. do 2020. godine ugovoreno je milijardu i 59 milijuna kuna, 880 milijuna je povučeno kroz mjere ruralnog razvoja, a tu moramo dodati milijardu i 546 milijuna kroz izravna plaćanja, što znači da je ukupno oko 2 milijarde i 646 milijuna kuna došlo u Virovitičko-podravsku županiju u ovom programskom razdoblju. U tom programskom razdoblju bilo je ukupno oko 2,3 milijarde eura raspoloživih sredstava, a sada se ta brojka penje na 3,3 milijarde eura i očekujemo da ćemo realizirati još više projekata i da će naši poljoprivrednici biti još konkurentniji. Ruralni razvoj je ključan u razvitku naše županije, tu se uglavnom svi poljoprivrednici bave primarnom poljoprivrednom proizvodnjom i ovo je jedini način financiranja svih njihovih projekata, koji uključuju raznu poljoprivrednu mehanizaciju i opremu, skladišne kapacitete, silose, hladnjače i drugo, dok su mjeru 7 koristile i jedinice lokalne samouprave, pa se iz Programa ruralnog razvoja, između ostaloga, financirala gradnja društvenih domova, vrtića, odvodnje i vodovoda – naglasio je Mijok.
Najavu Natječaja iz Mjera ruralnog razvoja za 2022. godinu (M4, M6, M8) predstavio je Mladen Fruk, načelnik sektora za provedbu mjera ruralnog razvoja u Ministarstvu poljoprivrede.
-Ministarstvo gospodarstva i poljoprivrede planira do kraja godine objaviti pet do sedam natječaja i tijekom 2022. godine još devet za poljoprivredna gospodarstva. Postoje male razlike u odnosu kako su se natječaji pisali do sada kroz mjere ruralnog razvoja, iako su se ‘obrisi’ mogli vidjeti kroz posljednjih nekoliko natječaja, gdje je težište bilo na digitalnoj i pametnoj poljoprivredi, što znači da svaki projekt, da bi se uopće razmatrao, mora imati u sebi neku vrstu digitalizacije, softvere, upozorenje, menadžment kako gospodarstvo radi i korištenje precizne poljoprivredne mehanizacije, a postoje i dodatni zahtjevi u građevinama – kazao je Fruk.
Natječaji koji sada izlaze uglavnom se trebaju provesti u roku 24 mjeseca, što je znatno manje nego do sada, a riječ je o brzoj apsorpciji sredstava iz mjera ruralnog razvoja, tako da prije same prijave projekti moraju biti u visokoj fazi gotovosti, projektna dokumentacija totalno spremna s gotovom građevinskom dozvolom i to je zapravo osnovni uvjet za prijavu.
Koordinator letenja i dron pilot Mario Samardžić iz DRONTIMA, približio je nazočnima u nastavku konferencije primjenu bespilotnih letjelica u poljoprivredi. Dronovi su učinkovit alat koji pridonosi razvoju precizne poljoprivrede. Uporaba im je višestruka zbog mogućnosti nadogradnje raznim uređajima, poput multispektralnih i RGB kamera, GPS uređaja i slično. Najčešće se uporabljuju dronovi s nepokretnim i s pokretnim krilima, a osnovna razlika temelji se na brzini i vremenu trajanja leta. Dronovi se u poljoprivredi koriste za mapiranje terena, praćenje sklopa, navodnjavanje, prihranu, detekciju štetnih organizama i lokaliziranu primjenu kemijskih ili bioloških sredstava za zaštitu bilja. zahtjevima tržišta.
Na samom kraju, o primjeni pametne poljoprivrede u praksi govorio je Josip Zdeličan, rukovoditelj proizvodnje i obrade duhana u slatinskom Agroduhanu, jednoj od tvrtki kojoj je pružena usluga praćenja poljoprivredne proizvodnje koja je obuhvaćala analizu snimki drona, podržanu umjetnom inteligencijom (AI) , računalnim vidom i tehnologijama strojnog učenja.
Proces je uključivao praćenje površina kooperanata od strane tvrtke DRONTIM s ciljem povećanja prinosa po hektaru. Tako su, među ostalim, obavili procjene prinosa u svrhu planiranja kapaciteta prerade, osigurali dobivanje ranih informacija o štetnim vanjskim faktorima kao što su štetnici, bolesti, korovi i nedostatak hranjivih tvari, s ciljem poduzimanja proaktivnih mjera, identificirali problem s cvjetanjem te preračunali profitabilniju uporabu resursa. Dva glavna cilja ovog projekta bila su povećanje broja biljaka po jutru i uvođenje digitalizacije u praćenje proizvodnje. Oba su cilja ispunjena te je u periodu od 2018. do 2021. godine Agroduhan povećao prosječan broj biljaka po jutru za 17 do 20 posto. Pregledom analiza snimki drona i insighta, proizvođači duhana su uvidjeli da imaju mogućnost uštedjeti vrijeme i troškove ulaganja, a pritom i povećati prinose.
Današnjoj konferenciji nazočili su još: ravnateljica TIC-a Ivana Nemet, načelnici općina Gradina i Crnac, Josip Vučemilović – Jurić i Mato Damjan, te predstavnici razvojnih agencija, tvrtki i poljoprivrednici s područja Virovitičko-podravske županije.
(www.icv.hr, ts, foto: K. Toplak)
