U Velikoj vijećnici Virovitičko-podravske županije, uz nazočnost državnog tajnika Tugomira Majdaka, virovitičko-podravskog župana Igora Androvića i njegovih zamjenika Marija Klementa Darka Žužaka i Igora Pavkovića, predstavnika gradova i općina s područja Virovitičko-podravske županije, zainteresiranih dionika, predstavljen je novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu. O njemu su, uz državnog tajnika, govorili predstavnici Ministarstva poljoprivrede Lana Bogdan, Igor Miodrag i Manda Suman Bogdanović.

Tugomir Majdak je o novom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu kazao.

– Novi zakon o poljoprivrednom zemljištu, prezentirali smo predstavnicama općina i gradova s područja VPŽ. Oni su u tijeku izrada programa raspolaganja, a mi im, ispred Ministarstva poljoprivrede, dajemo osnovne mjernice kako bi dovršili taj program raspolaganja. Općine i gradovi će definirati sve raspoloživo državno zemljište za zakup i prodaju kao i sve zajedničke pašnjake, ribnjake… VPŽ u svom sastavu ima oko 100.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, a od toga je velik dio državnog poljoprivrednog zemljišta i u tom dijelu, raspolaganje putem zakupa ili prodaje, u narednom razdoblju očekuju brojni poljoprivredni korisnici.

Virovitičko-podravski župan Igor Andrović istaknuo je razloge održavanja ovakvog predavanja.

– Nakon što je izašao novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Virovitičko-podravska županija je organizirala predavanje, prvenstveno za načelnike i gradonačelnike, predstavnike općina i gradova, kako bi oni što spremniji dočekali provođenje Zakona.

Naime, 9. ožujka stupio je na snagu Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji ovlasti za raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem daje jedinicama lokalne samouprave. Općine i gradovi dužni su donijeti Programe raspolaganja u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu Zakona. Državno zemljište daje se u zakup putem javnog natječaja na rok od 25 godina s mogućnošću produljenja za isto razdoblje. Natječaj za zakup raspisuje se za katastarske čestice koje čine proizvodno-tehnološke cjeline površine najviše do 100 hektara.

Iznimno se može raspisati natječaj za proizvodno-tehnološku cjelinu površine veće od 100 hektara ako tu proizvodno-tehnološku cjelinu čini jedna katastarska čestica ili ako je predmet zakupa ribnjak. Sudionici javnog natječaja za zakup mogu biti fizičke ili pravne osobe koje su do isteka roka za podnošenje ponuda podmirile sve obveze s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, odnosno sve obveze s osnove naknade za gospodarsko korištenje voda i svih javnih davanja, te protiv kojih se ne vodi postupak zbog predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta.

Na javnom natječaju ne mogu sudjelovati osobe koje su dodijeljeno poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dale u podzakup ili njime na drugi način neovlašteno raspolagale.

Pravo prvenstva na javnom natječaju za zakup imaju: nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta ili pravna osoba u rangu mikro i malih poduzeća, kojima je poljoprivreda primarna djelatnost, koji je najmanje tri godine do objave javnog natječaja vlasnik ili posjednik stoke; dosadašnji posjednik; mladi poljoprivrednici do 41 godinu života, OPG-i koji ima sjedište na području općine ili grada gdje se zemljište nalazi. Zakupnina za zakup plaća se godišnje do kraja prosinca tekuće godine.

Novi Zakon omogućuje i izvlačenje poljoprivrednih površina iz šumsko-gospodarske osnove, koje je potrebno staviti u Programe raspolaganje JLS-a. Tako će se omogućiti zakup i prodaja državnog zemljišta poljoprivrednicima koji žele povećati svoje proizvodne površine, a prije svega OPG-ovima i mladim poljoprivrednicima.

Zakon propisuje i prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta. U kontinentalnom području mogu se kupiti katastarske čestice površine do 10 ha, a u priobalnom području do 1 ha. Jedan kupac može na području Republike Hrvatske kupiti državnog zemljišta maksimalno do 50 ha za kontinentalno područje i do 5 ha za priobalno područje.

Priobalnim područjem smatraju se jedinice lokalne samouprave koje imaju izlaz na more, otoci i poluotoci, dok se ostala područja smatraju kontinentalnim područjem. Iznimno na poluotoku Istri jedinice lokalne samouprave koje imaju izlaz na more smatraju se priobalnim područjem, dok se ostala područja smatraju kontinentalnim područjem.

Zakon predviđa davanje u zakup i privatnog poljoprivrednog zemljišta koje se ne održava pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju. Ministarstvo može radi zaštite tla, okoliša ili ljudi dati u zakup takvo zemljište fizičkoj ili pravnoj osobi na rok do deset godina uz naknadu u visini iznosa početne zakupnine. Sredstva ostvarena od zakupa pripadaju vlasniku zemljišta, ako je vlasnik nedostupan ili nepoznatog boravišta zakupnina se čuva na posebnom računu jedinice lokalne samouprave 10 godina.

– Ovim zakonom raspolaganje državnim zemljištem vraćamo općinama i gradovima jer se upravljanje iz Zagreba pokazalo neuspješnim. Velikom broju poljoprivrednika istekao je ugovor o zakupu i oni željno čekaju nove ugovore koji će im prije svega osigurati sigurnije poslovanje, ali i bez kojih se ne mogu prijavljivati na natječaje iz ruralnog razvoj – poručio je, između ostalog ministar Tomislav Tolušić prilikom stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu. (www.mps.hr, www.vpz.hr)