„Osjećao sam se umorno, nisam mogao hodati, ostajao sam bez zraka, a kad sam otišao liječniku, nalaz je pokazao da su mi bubrezi – gotovi. Stradali su zbog trovanja žitaricama, s kojima sam godinama bio u kontaktu, često bez maske. Sve što se nakupljalo u organizmu; otrovi, štetne tvari, na naplatu je došlo kroz bubrege. Da ću vjerojatno završiti na dijalizi, rekla mi je prva dr. Gordana Kotur, na Odjelu za hemodijalizu, tu u Virovitici, a onda je potvrda stigla i od prof. Galešića, nakon obavljene biopsije bubrega.

Uskoro će biti dvije godine kako sam na dijalizi, idem tri puta tjedno, a nastojim se kretati i živjeti normalno. Organizam mi je dobro pa sam i na listi za transplantaciju i nadam se, ako bude moguće, dobiti bubreg, a s njim i novu priliku za život. Na dijalizu sam se priviknuo, ispočetka je, dok je trajala prilagodba, bilo teže, imao sam mučnine, no danas je ona dio mog života.
Iako sam u bolnici tri puta tjedno po nekoliko sati, ovdje se osjećam dobro, prihvaćeno, uvijek mi je pomoć na raspolaganju, lijepa riječ“.

Marija Lovrenc

Iskustvo je to Đure Brckovića (74) iz Virovitice, koji je jedan od 45 pacijenata na Odjelu za nefrologiju i hemodijalizu Opće bolnice Virovitica. Njegova situacija idealno opisuje problem o kojem danas, 13. ožujka, diljem svijeta medicinski stručnjaci u povodu Svjetskog dana bubrega govore; kroničnoj bolesti bubrega.

Poznata je kao „podmukla bolest“, jer najčešće prolazi nezapaženo, a simptomi se javljaju kada je već uznapredovala u organizmu.

Važno ju je, dakle, otkriti na vrijeme, a to je moguće uz redovnu kontrolu krvi (osobito razinu šećera), kontrolu urina bar jednom godišnje te kontrolu krvnog tlaka. Upravo te parametre, razinu šećera u krvi i krvni tlak mjerili su 13. ožujka djelatnici Odjela za nefrologiju i hemodijalizu, uz učenike medicinskog smjera Tehničke škole Virovitica, u holu Dnevne bolnice u Virovitici. Na taj su način obilježili Svjetski dan bubrega pod geslom „Jesu li tvoji bubrezi OK“?

NOVA OPREMA I UGODNI UVJETI 

Provjerili su stanje organizma za oko 70 pacijenata koji su taj dan došli na neke druge pretrage, a među njima bila je i Danijela Gračan iz Vukosavljevice.

-Ovakve mi se akcije jako sviđaju i mislim da ih treba biti i više, da se ljudima pokaže koliko je važno kontrolirati zdravlje i koliko je zdravlje važno. Sad, kad sam počela ići kod liječnika, kad mi nije dobro, postala sam toga svjesna više nego ikad i koliko ne znamo cijeniti to kad smo zdravi. Tlak mi je i inače malo povišen, i danas je bio takav, ali držim ga pod kontrolom. Krećem se, zdravije se hranim, pijem čajeve, radim što mogu kako bih odgodila terapiju i tablete. Svaka čast za akcije poput ovih – kaže Danijela, koja je, uz druge pacijente dobila i letak s najvažnijim informacijama vezanima uz zdravlje bubrega.

Marija Lovrenc

Akciju je podržao i ravnatelj bolnice Dinko Blažević koji je rekao kako je kontrola prva linija otkrivanja bolesti. Uz činjenicu da jako puno ljudi nije ni svjesno da boluje od nje, podsjetio je i kako 8 od 10 pacijenata s bubrežnom bolesti, nažalost, doživi srčani ili moždani udar te da će tek jedan od pet oboljelih doživjeti poznu dob s ovom bolesti.

-Virovitica već 40 godina spašava i produžuje živote pacijentima oboljelima od bubrežne bolesti, zahvaljujući Odjelu za nefrologiju i hemodijalizu, na kojem je danas tri liječnika, dvije specijalizantice i 14 medicinskih sestara i tehničara. U posljednjih godinu dana za potrebe Odjela nabavljena je oprema za novu, peritonejsku dijalizu, novi kreveti, vaga, novi EKG uređaj te aparat za mjerenje viška volumena BCM.

Marija Lovrenc

Svake godine ulažemo u kvalitetnu opremu, uređaje, ali i edukaciju naših zaposlenika, kako bi pacijentima pružili najbolju moguću uslugu, a zaposlenicima kvalitetne radne uvjete. Riječ je o posebnom odjelu, koji, upravo zbog činjenice da na njemu neki pacijenti provode već više od 20 ili 30 godina, funkcionira dijelom i u obiteljskoj atmosferi – kaže ravnatelj Blažević.

Bolnica će ove jeseni svečano obilježiti značaj i važnost ovog Odjela, u povodu njegove 40. obljetnice postojanja, rada i djelovanja, najavio je. 

SVAKA DESETA OSOBA VEĆ BOLUJE ILI JE U RIZIKU 

Bubreg, mali organ, ali životno važan, u fokusu je svjetske medicinske zajednice, jer o njemu ovisi cijeli organizam. Trenutno je bolest bubrega osmi vodeći uzrok smrti, a ako se zanemari, predviđa se da će biti 5. vodeći uzrok smrtnosti do 2040. godine. Oko desetak posto populacije, kako na svjetskoj, tako i kod nas u Hrvatskoj, boluje od jednog od stadija kronične bubrežne bolesti, odnosno govorimo o 300.000 bolesnika, među kojima sve češće ima i onih u svojim dvadesetima. Simptoma nema – kad se jave, „kasno je“ za popravak, pacijentu najčešće preostaje dijaliza ili transplantacija.

Marija Lovrenc

Dr. Dijana Špeh Koleno, specijalistica na Odjelu kaže kako se u Općoj bolnici Virovitica liječi 45 pacijenata koji su zasad ovisni o aparatu za hemodijalizu, uz dio pacijenata koji su na peritonejskoj analizi (koju pacijent može obavljati sam, kod kuće, op.a.).

Od ukupnog broja pacijenata, njih 12 je u obradi za transplantaciju bubrega, a tri su već na listi. Cijeli Odjel, koji funkcionira u obiteljskoj i prisnoj atmosferi, budući da s pacijentima dijele dobro i zlo, blagdane, praznike, rođendane, tragedije i sve što život nosi, sretan je zbog „jednog od svojih“, pacijenta koji je transplantiran prije nešto više od mjesec dana i uspješno se oporavlja.
Velik dio pacijenata koji su završili na dijalizi zapravo su sasvim slučajno otkrili da imaju ozbiljnu, tešku bolest bubrega. Otišli su na rutinski pregled, koji je sve promijenio.

NA ŠTO OBRATITI PAŽNJU I OTIĆI KOD LIJEČNIKA? 

-Simptomi zbog kojih nam pacijenti po prvi put dolaze na Odjel, jer već imaju uznapredovalu bolest, su: mučnina, povraćanje, svrbež kože, grčevi, malaksalost, slabost. Neki od simptoma su i gubitak apetita, gubitak težine, oticanje potkoljenica, smanjeno mokrenje…- objašnjava dr. Špeh Koleno, apelirajući na pacijente da se u slučaju navedenog i sami jave svom liječniku radi rutinske kontrole krvi (s naglaskom na kreatinin) i urina (s naglaskom na alumin), ako su na sebi primijetili neke od ovih simptoma.

Marija Lovrenc

-Kod ove bolesti najvažnija je preventiva, da uopće ne dođe do razvoja bolesti i zato je taj, bar jedan pregled godišnje, jako važan. Iz krvi, urina i razine krvnog tlaka, što se bubrega tiče, može se puno toga otkriti, osobito određeni rizici za bubrežna oštećenja. Dakle, osobe koje imaju povišenu razinu šećera u krvi, povišen krvni tlak, povišenu tjelesnu težinu, neku od srčanožilnih bolesti ili povijest bubrežne bolesti u obitelji, osobe koje puše te stariji od 50 godina u posebnoj su rizičnoj skupini i nužno je da prolaze redovnu kontrolu – upozorava specijalistica dr. Špeh Koleno.

Dodaje kako na razvoj bolesti bubrega utječe i sjedilački način života, suhomesnati i drugi proizvodi te namirnice s velikom količinom soli, pa i lijekovi protiv bolova, ako se uzimaju na duži vremenski period. 

-Skloni smo uzimati lijekove protiv bolova „na svoju ruku“, osobito one koji ne idu na recept, a to dugoročno može biti jako štetna praksa za naše bubrege jer ih oštećuje. Ne uzimajte lijekove protiv bolova bez nadzora liječnika – apelira dr. Špeh Koleno. Bubrezima na vrijeme možemo pomoći tjelesnom aktivnošću, zdravom prehranom i pijenjem dovoljne količine tekućine, poručuje liječnica.  

(icv.hr, mlo)