Policijska uprava Virovitičko-podravska za prošlu godinu upisala je povijesni rekord u Hrvatskoj; u više od 30 godina, otkako su uspostavljene županije, zabilježila je godinu bez poginulih u prometu. Godinu ranije, bilo ih je sedam.

Ne samo to – smanjen je i ukupan broj prometnih nesreća na prometnicama ove policijske uprave, u odnosu na godinu dana ranije, pa ih je bilo 641, u odnosu na 673, koliko ih je bilo u 2023. 

Smanjen je i broj teško ozlijeđenih u prometu (58), broj lakše ozlijeđenih je nešto viši (225), no najviše raduje činjenica da su smanjene i brojke koje se tiču najmlađih sudionika u prometu – djece.

U odnosu na jedno poginulo dijete u 2023. godini te šest teško ozlijeđenih, (bilo kao pješaci ili biciklisti, op.a.), lani je na našim prometnicama bilo manje ozlijeđene djece, pa su statistike zabilježile „samo“ jedan teški slučaj u cijeloj godini.

O brojkama, preventivi, represiji i rezultatima koji PU virovitičko-podravsku u ovom trenu izdvajaju od ostalih u Hrvatskoj razgovarali smo s Anitom Relić, policijskom službenicom zaduženom za prometnu preventivu.

Ona ističe kako ovu, po pokazateljima jako dobru godinu na našim prometnicama, ako ćemo gledati ukupno stanje sigurnosti prometa u Hrvatskoj, treba gledati u kontekstu da su tome pridonijele preventivne mjere, kamere, bolje prometna infrastruktura, kao i kultura svih sudionika u prometu.

Marija Lovrenc

-Svoj obol ovom stanju daje svaki savjestan pojedinac koji će odgovorno sjesti za volan vozila, automobila, kamiona, motocikla, bicikla, upravljati romobilom, ili kao pješak sudjelovati u prometu. Ujedno, razgovor o kulturi ponašanja u prometu već od vrtićke dobi, prisutnost policijskih preventivnih programa u vrtićima, suradnja sa školama i drugim udrugama, ustanovama i klubovima također je vidljiva kroz ponašanje sudionika u prometu. Sve se to reflektira na brojke o kojima danas govorimo – naglašava Relić.

Podsjeća kako je osnovni cilj preventivnih aktivnosti u prometu prvenstveno smanjiti broj poginulih na cestama, potom i broj teško ozlijeđenih, odnosno svih teško stradalih. Ako ćemo gledati u tom kontekstu, onda su programi pokazali rezultate. PU svake godine provodi niz preventivnih programa, od onih namijenjenih djeci predškolske dobi, „Poštujte naše znakove“ za prvašiće, žene u prometu, bicikliste, akcije kontrole, kao i „pojačanja“ u dane vikenda…

No, smatra Relić, ne treba zaboraviti ni činjenicu da, unatoč tome što su brojke bolje negoli godinu dana prije, i dalje ima problematičnih situacija koje treba rješavati i na njih apelirati. 

Ilustracija, Canva

BEZ VOZAČKE I 13 MLADIH VOZAČA 

Primjerice, lani je za volanom bilo 10 posto manje alkoholiziranih vozača, ukupno 90. No u ovoj kategoriji primjećuje se sve više mladih vozača koji, „zagrijani“ čašicom previše, sudjeluju u prometnim nesrećama.

-Mladi vozači, a to su oni koji imaju između 16 i 24 godine i važeću hrvatsku vozačku dozvolu, skrivili su lani 111 prometnih nesreća, u kojima je njih 17 bilo pod utjecajem alkohola. Brojke dakle govore da je svaku 6. prometnu nesreću skrivila mlada osoba koja tek postaje dio prometne kulture – upozorava A. Relić.

Ovo je pitanje u fokusu cijele PU, kaže nam, s obzirom i na to da je lani njih 13, već u samim počecima svoje „vozačke karijere“ ostalo bez vozačke dozvole. Vozačka dozvola se ukida nakon što mladi vozač skupi 9 negativnih prekršajnih bodova, koji se najčešće dobivaju zbog vožnje pod utjecajem alkohola. U naredne dvije godine nemaju pravo ponovno polagati vozački ispit.

-U toj populaciji, kao i kod drugih vozača, također imamo recidiviste, koji uz novčanu kaznu, za svaki novi put kad su zatečeni za vozilom, skupljaju nove novčane kazne i dodatne prekršajne bodove.

Bojimo se da nisu svjesni kako si tako značajno otežavaju povratak na prometnice. Ne znam možemo li od njih očekivati u budućnosti neke uzorne vozače, ako uskoro ne promijene stav prema odgovornosti za volanom – smatra A. Relić.  

Alkohol, pretjerana sigurnost za volanom, kao i neiskustvo – sve je to razlog zašto policija razmatra kako mlade potaknuti da izbjegavaju upravljanje vozilom u uvjetima pod kojima će i sebi i drugima biti opasnost na prometnici.

Govoreći o uzrocima prometnih nesreća, ova policijska službenica objašnjava kako je i dalje najveći uzrok jedan od tzv. četiri ubojice u prometu: neprilagođena brzina. (Ostale „ubojice“ su: alkohol, nekorištenje sigurnosnog pojasa i mobitel, op.a.). Svaka četvrta prometna nesreća na našem području dogodila se jer se vozači brzinom nisu prilagodili uvjetima na cestama.

ICV

ČETRNAEST KAMERA

Kad je riječ o brzini, onda se svakako otvara pitanje korisne preventive „ad hoc“, a to su – kamere. Lokacije kamera s našeg područja vozačima su jako dobro poznate i djeluju. „Najvrijednije“ su one u Suhopolju, gdje je ograničenje brzine 60 kilometara na sat, odnosno u Čađavačkom Lugu, gdje je 70, i koje zasad bilježe najviše prekršaja na tim dionicama cesta.  

-Od 2019. godine, otkako smo postavili prve kamere, pa sve do kraja 2024., kada imamo 14 kamera na prometnicama koje pokriva naša policijska uprava, kamerama je zabilježeno ukupno oko 10.500 prekršaja. Oko tri četvrtine kazni za te prekršaje plaćeno je u cijelosti, jedna četvrtina naplaćena je djelomično ili je u sustavu naplate. Vožnja iznad ograničenja vozače je dosad stajala oko 685.000 eura, koliko je naplaćeno na temelju snimaka s kamera u ovih pet i pol godina – kaže naša sugovornica.

Odlučili smo provjeriti što se s tim novcem može napraviti za lokalnu zajednicu. S iznosom od 685.000 eura, koliko su vozači platili za prebrzu vožnju i „iskeširali“ u državni proračun, može se, primjerice, osigurati osnovna školska oprema za približno 2.283 učenika, kupiti manji MR uređaj za potrebe bolnice ili poliklinike te kupiti više od 30 kombi vozila kojima bi se tijekom cijele godine mogle koristiti osobe s invaliditetom, školarci ili sportaši za treninge i natjecanja.  

Da ne govorimo koliko za jedan kućni budžet može značiti novčana kazna od 60 pa sve do 2.650 eura zbog vožnje iznad dopuštene brzine. Ostaje tako pitanje: kome je isplativo žuriti na cesti?

Ilustracija Canva

Na tragu analize što je sve doprinijelo boljem stanju na našim prometnicama, a vezano uz prošlogodišnje brojke, A. Relić kaže kako važnu ulogu ima i samo uređenje prometa, osobito u blizini škola, uređenje biciklističkog prometa u naseljima i izvan njih, novi nogostupi, kao i kružni tokovi i „naletni“ semafori.

ODUZELI 10 VOZILA

-Zahvaljujući svemu navedenom, ulazimo u desetu godinu kako, ovisno o kriterijima koji definiraju opasna mjesta na prometnicama, mi nemamo istih. No i dalje imamo aktualnu problematiku s kojom ulazimo u ovu godinu. To je veća sigurnost naših biciklista na prometnicama, vozača romobila i pješaka, a koja, osim o boljim infrastrukturnim uvjetima, ponajviše ovisi o samom ponašanju u prometu – upozorava policijska službenica za prometnu preventivu.  

Pred policijom je, dodaje, i dalje zadatak osigurati da svi poštuju pravila u prometu, da se biciklisti voze označenim stazama, zaustavljaju na pješačkim prijelazima, pješaci da ne gledaju u mobitele dok su na pješačkom prijelazu i ne izlijeću pred vozače. Policija podsjeća da oni koji koriste električni romobil moraju nositi kacige na glavi, neovisno o starosti te da se pritom voze biciklističkom stazom ili trakom, ako postoje izgrađene uz cestu, a ako ih nema nogostupom.

ICV

-U smislu vozača motocikala, osobnih i drugih vozila, i dalje pratimo situaciju, apeliramo na poštovanje prometnih pravila i četiri ubojice u prometu. Kao i druge uprave, imamo jednu skupinu specifičnih vozača koji su nam recidivisti i u alkoholu i u brzini, a kod kojih redovne kazne ne donose željen rezultat. Ovdje isto vidimo priliku za aktualizaciju te teme i neka nova rješenja. Lani je 97 vozača bilo uhićeno i zadržano zbog prekršaja, a oduzeli smo i 10 vozila. Nadamo se da će ove godine tih brojki i slučajeva biti što manje – zaključuje A. Relić.

(icv.hr, mlo)