Na sastanku održanom 12. studenoga, na kojemu se razgovaralo o mjerama i aktivnostima koje je Ministarstvo hrvatskih branitelja provodilo u proteklom razdoblju, te o predstojećim planovima i aktivnostima, nazočio je i predsjednik Odbora za hrvatske branitelje Virovitičko-podravske županije, ujedno i predsjednik Zajednice udruga i članova HVIDRA-e Virovitičko-podravske županije, Mato Bubaš.
Nakon uvodnog govora ministra Tome Medveda, načelnik Sektora za upravne i pravne poslove Vladimir Bergman osvrnuo se na poteškoće s kojima se hrvatski branitelji susreću pri postupku stjecanja statusa HRVI-ja iz Domovinskog rata. Radi rješavanja uočenih problema Ministarstvo hrvatskih branitelja održalo je sastanke s Ministarstvom zdravstva, Ministarstvom rada i mirovinskog sustava te uredima državne uprave na kojima su dogovorene daljnje smjernice. Budući da su se problemi uglavnom odnosili na provođenje postupka prethodne stručne procjene, dogovoreno je njihovo rješavanje na dvije razine: poboljšanje komunikacije između ureda državne uprave i zdravstvenih ustanova te otklanjanje poteškoća u zdravstvenim ustanovama koje nisu bile započele s procjenom. Ujedno je donesen i zaključak o mrežnom povezivanju udruga državne uprave, zdravstvenih ustanova i Ministarstva hrvatskih branitelja kako bi u svakom trenutku mogli imati točan uvid u stanje predmeta koji se nalaze u postupku ostvarivanja prava na status HRVI-ja.
foto: branitelji.gov.hrPredstavljeni su podaci o smrtnosti hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u 2017. i prvih osam mjeseci 2018. godine. Analiza je pokazala kako hrvatski branitelji, s obzirom na opću populaciju, umiru gotovo 15 godina mlađi. “Sve naše mjere usmjerene su ka cilju ranog otkrivanja bolesti i smanjenju broja umrlih u nižim dobnim skupinama”, istaknula je načelnica Sektora za skrb o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i očuvanje vrijednosti Domovinskog rata Marijana Tkalec.
Načelnica Sektora za poboljšanje kvalitete življenja i praćenje znanstveno-istraživačke djelatnosti Zlatkica Marinković-Danilović predstavila je podatke o sistematskim pregledima hrvatskih branitelja u 2018. godini. Ovaj projekt, usmjeren na prevenciju i rano otkrivanje onkoloških, kardiovaskularnih i drugih kroničnih nezaraznih bolesti, pokazao se itekako opravdanim. Naime, od ukupno 16 tisuća hrvatskih branitelja koji su se do danas odazvali pregledima, 48 posto dobilo je preporuku daljnjih specijalističkih pregleda i tretmana, a njih 46 posto dobilo je preporuku provođenja dodatnih dijagnostičkih postupaka. S obzirom da je primijećena sve veća potreba unutar ove ranjive populacije, planiran je pilot-projekt palijativne skrbi za hrvatske branitelje.
foto: branitelji.gov.hrJedna od tema sastanka bio je i Dom hrvatskih veterana u Lipiku, osnovan s ciljem jačanja sustava skrbi i podizanja kvalitete života braniteljske i stradalničke populacije kroz psihosocijalne, radno-terapijske, edukativno-informacijske, kineziološke te duhovno-kreativne programe. Naučena iskustva iz ovog pilot-projekta koja je predstavio ravnatelj Doma general Josip Lucić služit će za razvoj projekta veteranskih centara u Daruvaru, Sinju, Petrinji i Šibeniku. U kojoj je fazi ovaj projekt financiran sredstvima Europske unije, nazočne je informirala načelnica Sektora za strateško planiranje i EU projekte Lina Lena Soukup.
Poseban naglasak stavljen je na istraživanje potreba i kvalitete življenja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata te članova njihovih obitelji koje je proveo Institut društvenih znanosti Ivo Pilar uz potporu Ministarstva. Istraživanje, koje je prisutnima prezentirala prof. dr. sc. Marijana Braš, pokazalo je kako je veliki problem negativan odnos društva prema hrvatskim braniteljima. Vrlo ozbiljan problem predstavlja i loše zdravstveno stanje, pobol i smrtnost braniteljske populacije koji su bitno izraženiji nego u općoj populaciji. Rezultati ovog sveobuhvatnog istraživanja provedenog na uzorku od pet tisuća ispitanika demantiraju teze koje se nastoje plasirati u javnost kako su hrvatski branitelji teret društva koji uživaju brojne povlastice, čime se stigmatizira ova ranjiva populacija. Rezultati će se koristiti kao jedan od temelja za programe psihosocijalnog osnaživanja spomenutih skupina.
foto: branitelji.gov.hrNačelnik Sektora za normativnu djelatnost Ivica Akmadža predstavio je plan zakonodavnih aktivnosti Ministarstva u 2018. godini. U Hrvatskom saboru izglasana su tri zakona: Zakon o fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Zakladi hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te Zakon o prestanku važenja Zakona o fondu za stipendiranje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i djece hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, koji su objavljeni u Narodnim novinama 9., a stupaju na snagu 17. studenoga ove godine. U međuvremenu, Ministarstvo, zajedno s članovima radne skupine, radi na izradi nacrta prijedloga zakona kojim se uređuju prava civilnih stradalnika u Domovinskom ratu. Završen je Nacrt prijedloga Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu koji je u fazi prethodnog postupka prije upućivanja u javno savjetovanje. Predstavnici udruga upoznati su i s mjerama iz Zakona o hrvatskim braniteljima koje će se početi primjenjivati od 1. siječnja 2019. godine.
Potaknuti neujednačenim protokolom obilježavanja obljetnica iz Domovinskog rata, Ministarstvo je u suradnji s udrugama iniciralo izradu jedinstvenog protokola. Radi dostojnog obilježavanja datuma značajnih za Domovinski rat, predložena je i izrada kalendara aktivnosti obljetnica. Povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., ove godine Ministarstvo je organiziralo i autobusni prijevoz te Vlak sjećanja na relaciji Split-Zagreb-Vukovar.
Sveobuhvatni sastanak završio je konstruktivnom raspravom svih sudionika, a novi tematski sastanak zakazan je u prosincu.
(branitelji.gov.hr)
