U pričama za malu djecu poznato je kako je prva verzija čovjekova nastanka ta da ga je mami i tati donijela roda. Ako je suditi po punim gnijezdima na području Virovitičko-podravske županije, onda se lako može zaključiti kako su ove zaštićene ptice bile vrijedne i u dostavi – kod „svojih“.
Naime, ove godine pravi je „baby roda boom“, gnijezda su puna.
Potvrđuju nam to i djelatnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije, koja i službeno godinama vodi monitoring roda na našem području, a ove bilježi rekord.
DOBRA GODINA ZA BIJELU RODU
Voditelj bioistraživačke stanice iz Javne ustanove Vladimir Juhaz kaže kako su konkretno u gnijezdima na području VPŽ ove godine izbrojali 187 mladih ptića, dok ih je lani bilo 91.
-Ove godine ih je, dakle, dvostruko više. Izbrojali smo ukupno 59 gnijezda s uspješnim gniježđenjem. Prosjek je oko tri ptića u gnijezdu. Rode inače imaju od jednog do pet ptića, a ove godine imamo i tri gnijezda s pet ptića, po jedno u Gradini, Pitomači i Orahovici.
Razlog „baby booma“ su povoljne vremenske prilike; nije bilo elementarnih nepogoda, leda, kiše, nije došlo do pothlađivanja jaja ni stradavanja odraslih jedinki. Ujedno, bilo je dovoljno hrane i upravo je zbog sveg navedenog ova godina bila toliko uspješna za gniježđenje bijele rode – objašnjava ovaj magistar zaštite prirode.
Brojna gnijezda u kojima su se ptići izlegli uskoro će postati prazna. Za koji tjedan ove selice kreću put juga. „Naša populacija“ roda većinom migrira uz Dunav, prelazi u Sueski kanal i prati rijeku Nil sve do Supsaharske Afrike.
Juhaz objašnjava kako će na put krenuti prvo mladi ptići. Roditeljima treba vremena za oporavak od gniježđenja i hranjenja, moraju skupiti dodatnu energiju za put dug i do 10.000 kilometara.
RODITELJI SE U GNIJEZDO VRAĆAJU DO KRAJA ŽIVOTA
Roditelji koji su ovdje svili gnijezdo najvjerojatnije će se vratiti i iduće godine. Poznato je kako se rode u svoje gnijezdo vraćaju gotovo cijeloga života, odnosno od 20 do 30 godina.
S mladim ptićima koji su se izlegli kod nas situacija je drugačija. Za očekivati je da će se jednom cijela populacija vratiti, kada postigne spolnu zrelost, a to je u dobi od treće do sedme godine, kada će i sami ili zauzeti postojeće gnijezdo ili graditi svoje.
Do tada, kao i svi „mladi“, tražit će se. Neki u Africi, neki će se vratiti za vrijeme migracije i lutati ovim područjem, a nakon toga opet otići na migraciju i vratiti se ovdje kako bi izgradili dom.
-Na našem području imamo gnijezda koja su aktivna i više od 20 godina pa vjerujemo kako će se velika većina ove godine izleglih ptića na ovo područje i vratiti – kaže Juhaz.
Napominje kako postoji velika mogućnost da se zbog promjene vremenskih uvjeta, osobito blagih zima, dio roda odluči na ostanak.
-Razlog njihove migracije nisu niske temperature, ne smetaju im, već je razlog migracije nedostatak hrane u zimskim mjesecima. Budući da iz godine u godinu i zimi ovdje ima malih beskralježnjaka, poput kukaca, različitih zmija, riba, žaba, odnosno gmazova i vodozemaca kojima se hrane, postoji velika mogućnost da ostanu na našem području i zimi – kaže Juhaz.
“SKENIRAJU OKOLIŠ”
Drugo, što je mnogima „zapalo“ za oko su i specifične poze roda na stupovima javne rasvjete. Što rade, pitaju se građani, koji su počeli i sa šalom kako su rode postale novi “videonadzor”.
-To je djelomice točno – sa smiješkom kaže Juhaz, dodajući kako se rode vole odmarati na stupovima javne rasvjete, koje su im prirodan odabir.
-Evolucijski im je usađeno da gnijezda grade na visokom drveću, odnosno na stupovima ili krovovima, kako bi jaja i mlade sačuvali od predatora poput lisice ili psa. Zato koriste visinu i kako bi se odmorili.
Može ih se vidjeti kako na stupu javne rasvjete stoje, često na jednoj nozi. Tako štede energiju, a pritom ‘skeniraju’ okoliš u potrazi za hranom. Poznato je da se s visine sve bolje vidi – objašnjava naš sugovornik.
Zato, ako vidite rodu da mirno, u suton stoji na jednoj nozi na „banderi“, ne brinite. Ona odmara i pregledava područje u potrazi za žabom, kukcima, zmijom. No, tko zna? Možda, koristeći prirodnu inteligenciju i urođeni GPS, zapravo traži najkraći put do neke nove adrese, na koju što prije mora nešto dostaviti?
(icv.hr, mlo, foto:D. Jagarinec, virovitica.hr, čitatelji, virovitica-nature.hr)