Sredina je ožujka, priroda se budi i time postaje savršen prostor za uživanje u šetnjama, planinarenju i boravku na otvorenom. No, zajedno s buđenjem flore i faune, dolazi i do povećane aktivnosti krpelja, tihe prijetnje za ljudsko zdravlje.
Stručnjaci učestalo upozoravaju na važnost pravovremene zaštite od ovih sitnih, ali opasnih parazita, a jedan od njih je i dr. Miroslav Venus, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo “Sv. Rok” Virovitičko-podravske županije, koji je podijelio ključne savjete o načinima prevencije, prepoznavanju krpelja te postupcima koje treba poduzeti u slučaju uboda.
NE NOSITE TAMNU ODJEĆU!
Ističući da se ništa nije promijenilo u odnosu na prethodne godine, Venus napominje kako su ljudi ti koji odlaze u stanište krpelja, poput žbunja, grmlja ili raslinja do metar i pol visine, te se izlažu mogućnosti da krpelj prijeđe na osobu, kao i potencijalnom ubodu.
Upravo zbog toga, iznimno su važne preventivne mjere, kao i detaljna provjera nakon dolaska iz prirode.
Canva– Postoje određena pravila ponašanja kojima se može značajno smanjiti rizik da pokupimo krpelja, a to je da nosimo dugačke rukave i nogavice. Preporuka je da se, po mogućnosti, nogavica zavuče u čarapu ili obuću, na taj način otežava ili onemogućava da se krpelj zavuče i dođe do kože. Također, poželjno je nositi svjetliju odjeću, a ne tamnu, jer se na svjetlijoj odjeći krpelj može uočiti dok još uvijek hoda. Isto tako, poželjno je otvorene dijelove tijela premazati određenim sprejevima, takozvanim repelentima, koji će ih odbijati – govori Venus, napomenuvši da krpelj, ukoliko dođe do kože, traži one dijelove koji su mekši, poput prepona, na glavi, iza uški ili na pazusima.
Najugroženiji su oni koji zbog prirode posla ili određenih hobija učestalo odlaze u staništa krpelja. To su u prvom redu šumski radnici, lovci, lovočuvari ili pak izletnici i planinari. Iznimno je bitno prilikom svakog povratka iz potencijalnih rizičnih područja dobro pregledati se i istuširati, dodaje stručnjak.
NE MAŽITE KRPELJA ULJEM!
Ukoliko pronađete krpelja koji se uhvatio, što nježnije i pažljivije ga prihvatite pincetom, uz sam rub kože, „rasklimajte“ i izvucite iz kože, objašnjava Venus.
– Nije preporučljivo krpelja premazati lakom, nekakvim mastima, vazelinom, uljima i slično. Osim što je bespotrebno, potencijalno je i štetno jer krpelj ugiba, a prilikom ugibanja on „bljucne“ određeni sadržaj svog sustava, i ukoliko je zaražen može prenijeti dodatan, veći broj potencijalnih virusa, uzročnika bolesti – naglašava Venus, upozorivši ljude da ne slušaju „prazne priče“.
Za naše je područje značajan Ixodes ricinus – smeđi krpelj koji prenosi više bolesti, od kojih su dvije najznačajnije.
– Jedna je lajmska bolest ili borelioza, odnosno kronični migrirajući eritem. To je bolest koju karakteriziraju koncentrični crveni krugovi s bljedilom u sredini, a koji se javljaju na mjestu ugriza krpelja sedam do četrnaest dana. Takva se osoba obavezno treba javiti svom izbranom liječniku jer se bolest može vrlo uspješno liječiti antibioticima. Ako se borelioza ne liječi, potencijalno može izazvati teške promjene na bubrezima ili na krvnim žilama. Volim reći da je borelioza u daljem srodstvu s uzročnikom sifilisa. Kada ljudi to čuju, malo se ipak trgnu – govori, dodavši kako prijave ove bolesti imaju svake godine, što dokazuje da je itekako prisutna.
CanvaCIJEPITE SE UKOLIKO STE IZLOŽENI RIZIKU!
Druga značajna bolest jest krpeljni meningoencefalitis, bolest koja uzrokuje virusnu upalu mozga i moždanih ovojnica. To je bolest koja je puno poznatija među ljudima i za koju ne postoji liječenje, odnosno postoji simptomatsko, nespecifično liječenje. Međutim, za nju postoji prilično kvalitetno i učinkovito cjepivo, ističe Venus.
– Cijepljenje provodimo u Zavodu za javno zdravstvo, a nedavno smo imali i veliku akciju cijepljenja protiv krpeljnog meningoencefalitisa radnika Hrvatskih šuma, koji se redovno cijepe dugi niz godina. U prvih 12 mjeseci primaju se tri inicijalne doze čime završava tzv. primarna vakcinacija ili primarno cijepljenje. Ako se ta zaštita želi produžiti, tad se prva doza (tzv. booster ili podržavajuća doza) daje za tri godine, a nakon toga svakih pet godina po jedna doza – objašnjava, uz naglasak da postoji i „ubrzana shema cijepljenja“ za one koji se odluče na cjepivo u već aktivnoj fazi krpelja.
Iako je cijepljenje najznačajnija mjera zaštite od krpelja – nije svemoguća, napominje Venus. Svi oni koji su zaštićeni cijepljenjem, kada se vraćaju iz staništa i dalje se trebaju pridržavati svih ostalih mjera, posebice kako bi se smanjio rizik od lajmske bolesti – za koju cijepljena osoba nema nikakvu zaštitu.
(icv.hr, mlo, dj)
