Kako zaposliti stranog radnika, koju papirologiju je potrebno ispuniti, koliko treba čekati na odobrenja i vizu, kako se provjerava kvalifikacija i zašto se strani radnici ne mogu šetati od poslodavca do poslodavca…
Na ta i druga pitanja danas (utorak) dali su odgovor predavači i agencije za posredovanje na predavanju u organizaciji HGK -Županijske komore Virovitica pod nazivom „Kako zaposliti stranog radnika – procedure i izazovi.” Predavanje je okupilo predstavnike Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područnog ureda Virovitica i Policijske uprave Virovitičko-podravske, agencije i tvrtke koje rade sa stranim radnicima, kao i tvrtke koje će ih uskoro trebati.
Riječ je o važnoj temi za potrebe domaćeg tržišta, osobito u građevini, poljoprivredi, ugostiteljstvu i turizmu. Područje Virovitičko-podravske županije u posljednje tri godine biježi više zahtjeve za radnom snagom iz inozemstva, najviše s područja Nepala, potom Bosne i Hercegovine, Srbije, Indije i Egipta. Dosad je odobreno oko 500.
Strani radnici iz trećih zemalja kod nas najviše rade u poljoprivredi i građevinarstvu, kaže Mirjana Bijuk, voditeljica Odjela za upravne poslove u Policijskoj upravi Virovitičko-podravskoj, u domeni odjela za upravne poslove i rad po zahtjevima stranaca.
-Svake godine broj zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad raste, značajno više u drugim dijelovima Hrvatske nego u našoj županiji, ali i tu bilježimo određen porast.
U našoj policijskoj Upravi su najviše zabilježeni zahtjevi u području poljoprivrede, šumarstva i građevine. Zaprimanje zahtjeva odrađuje se putem zajedničke platforme sa Zavodom za zapošljavanje i tu se moraju učitati razni dokumenti, ugovori o radu, valjane putne isprave koje moraju biti važeće, uvjerenje o nekažnjavanju – nabrojila je M. Bijuk, dodajući kako zainteresirani sve podatke mogu dobiti na stranicama Ministarstva unutarnjih poslova, kao i putem zajedničke platforme Ministarstva unutarnjih poslova i Zavoda za zapošljavanje. Digitalnim putem mogu se saznati informacije, učitati zahtjevi i riješiti papirologija, rekla je.
JEDAN RADNIK KOD JEDNOG POSLODAVCA
– U ovom trenu strani radnik vezan je uz jednog poslodavca i ne može se samo tako odlučiti za drugog. Ukoliko poželi promijeniti radno mjesto, poslodavac mora raskinuti zahtjev i podnositi novi, iako je riječ o istom zaposleniku – jedan od uočenih problema na tržištu objašnjava M. Bijuk.
Vanja Kovačević, viša stručna savjetnica u Odjelu radnih dozvola za izdavanje mišljenja HZZ-a, Područne službe Virovitica, govorila je o procedurama koje mora ispoštovati poslodavac ukoliko želi zaposliti stranog radnika. Bilo je riječi i o samoj dokumentaciji potrebnoj za određeno radno mjesto.
-Što se tiče dokazivanja stručnosti, ako su poslodavci naveli u testu tržišta rada da traže vozačku dozvolu B kategorije, onda to moraju dokazati, da je radnik i posjeduje te i nju priložiti uz zahtjev. Kod vozača teretnih vozila radnici također moraju imati položene potrebne kategorije. Kod prodavača je npr. tražena minimalno srednja stručna smjena. Kod deficitarnih zanimanja, kao i kod onih u poljoprivredi, zasad ne treba dokazivanje stručnosti, odnosno, dovoljna je završena osnovna škola – rekla je Kovačević.
Strani radnici u Hrvatsku mogu doći raditi na 30 dana, 90 dana, sezonski, godinu dana…Za svaku od mogućnosti moraju ispuniti određene uvjete.
Za neka zanimanja bit će potrebno provesti test tržišta rada, potom slijede dozvole, odobrenja, vize. Ponekad se postupak čekanja na odobrenje i dobivanja cjelokupne dokumentacije produži na nekoliko mjeseci, a u slučaju jedne od agencija koja je danas sudjelovala na predavanju – već punih 9. Čeka se zbog nekoliko razina odobrenja, što za neke poslodavce znači da puno ranije od potrebnog datuma ili sezone moraju krenuti u potragu za radnicima i ishođenje potrebnih dozvola.
OMJER DOMAĆIH I STRANIH 1:4
Kovačević je tvrtkama govorila i o uvjetima koje poslodavci moraju zadovoljiti kako bi ostvarili pravo na zaposlenje strane radne snage, a jedan od njih, uz to što ne smije imati porezni dug, je da tvrtka mora imati zaposleno bar jednu četvrtinu domaćih radnika.
-Na primjer, poslodavac koji treba 5 poljoprivrednih radnika, za njih mora provoditi test tržišta rada i mora u tvrtki imati zaposleno bar jednu četvrtinu domaćih radnika. Neki poslodavci zato, da udovolje uvjetima, zapošljavaju i domaće radnike za onaj period u kojem će trebati stranu radnu snagu – rekla je.
O praksi posredovanja i zapošljavanja stranih radnika na području VPŽ iskustvo je podijelio Robert Suhanek, direktor agencije INWORK d.o.o. Ona je u posljednje dvije godine posredovala u procesu između 500 radnika i poslodavaca za naše područje, a sa područja Nepala, Bangladeša i Uzbekistana.
Najviše se radne snage traži za ugostiteljstvo (hotele), građevinarstvo, a u ovom trenu najviše upita imaju za turizam, kaže.
NA RADNIKA SE ČEKA I DO 4 MJESECA, RADE ZA 1000 EURA BRUTO
Cijela procedura dovođenja stranog radnika od dogovora sa poslodavcem do dana dolaska na VPŽ je između 130 do 140 dana. Za grad Zagreb ili neki grad u Istarskoj županiji, gdje je veći broj zahtjeva, čeka se i do 6 mjeseci. Troškove koje ima poslodavac prema stranom radniku je oko 130 eura, ističe.
-Kada jednoj firmi u kratkom roku ode pet hrvatskih radnika, oni te ljude ne mogu zamijeniti novim hrvatskim radnicima, pogotovo ne u nekih mjesec, dva. Nema ljudi ili domaći ljudi neće raditi za novac koji im te tvrtke nude i zato su primorane tražiti stranu radnu snagu.
Stranim radnicima to nije problem; oni dolaze na uvjete koji se dogovore prije, a riječ je o oko 1000 eura bruto, sa svim davanjima. Doživio sam da radnici koji su došli raditi za 550 eura sada rade za 1200 eura u kuhinjama kao kuhari jer su već tri godine tu. Znaju jezik, napredovali su u svome poslu. Dobro je što se mogu prekvalificirati, iako je problem što zasad ne mogu samo tako prijeći od jednog poslodavca ka drugome, već se cijela dokumentacija mora poništiti i krenuti ispočetka. I to opet traje – kaže R. Suhanek.
Ovaj problem trebao bi se riješiti primjenom novog zakona, u kojem će radna dozvola biti vezana za radnika, a ne poslodavca. -To znači da ako je radnik u Hrvatsku došao raditi kao stolar, može iz jedne firme otići raditi u drugu bez poništavanja radne dozvole, samo se odjaviti s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te se prijaviti kod novog poslodavca. To će znatno olakšati proceduru i jednima i drugima te pomoći stanju na tržištu rada – smatra R. Suhanek.
NEDOSTAJE SMJEŠTAJNIH KAPACITETA
Naglašava i kako je izazov pronaći radnike za specijalizirana radna mjesta, kao što su CNC operateri, budući da u zemljama kao što su Bangladeš i Nepal, koje nisu razvijene drvnom industrijom, tog kadra ni nema. Poslodavci iz Hrvatske zato zapošljavaju radnike iz Katara ili Dubaija, odnosno radnike iz Nepala i Bangladeša koji su tamo ispekli zanat i spremni su za Europu.
Zbog povećanog broja stranih radnika, a za koje su agencije odgovorne u periodu između dva poslodavca ili na čekanje na papirologiju, te su im dužne osigurati smještaj i hranu, otvorilo se još jedno aktualno pitanje, a to je; gdje će živjeti u tom periodu, od mjesec do šest i više, do dobivanja nove radne dozvole?
Suhanek kaže kako prema posljednjim informacijama na području Virovitice i okolice nema ni jednog slobodnog kreveta.
– U našoj županiji ne možete naći smještaju jedinicu koja nudi smještaj za radnike jer su kapaciteti puni. Imam informaciju da je Osijek Koteks, koji obavlja izgradnju brze ceste, u našem gradu zauzeo 80 posto smještajnih kapaciteta i to za sljedeće tri godine. Sve ostalo popunjeno je stranim radnicima iz Nepala i Bangladeša, mislim da u ovome trenutku u Virovitici nema niti jedan krevet u kojem možete smjestiti stranog radnika.
OPG-ovi su u boljoj situaciji, oni uglavnom imaju svoje kuće na selu u koje mogu smjestiti stranu radnu snagu, ali u gradovima je problem jer je sve puno – kaže R. Suhanek.
(www.icv.hr, mlo)
