Prošlu godinu obilježili su pandemija koronavirusa i potresi koji su uzrokovali ljudske i materijalne štete, ali i solidarnost koju su hrvatski građani pokazali u trenucima kada je bilo najteže, posebice za Sisačko-moslavačku županiju i grad Zagreb, moglo se čuti na “online” sastanku Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija na kojoj je sudjelovao i virovitičko-podravski župan Igor Andrović.
Hrvatske županije donirale su oko 5 milijuna kuna financijskih sredstava za potresom pogođena područja, a Grad Zagreb je za gradove Petrinju, Glinu, Sisak, Hrvatsku Kostajnicu te općine Lekenik, Sunja, Donji Kukuruzari, Majur, Dvor, Topusko i Gvozd izdvojio po 300.000 kuna. Uz novčana sredstva, donirani su stambeni kontejneri, vatrogasna vozila, psi tragači, prehrambeni proizvodi, odjeća, a ponuđen je i smještaj za sve koji su ostali bez svojih domova. Pomoć neće stati, ponovit ćemo analizu potreba u tim područjima i nastaviti raditi ono što radimo od prvog potresa u ožujku 2020. – a to je brza reakcija i pomoć na terenu, zaključak je online sastanka župana održanog 27. siječnja. Razgovaralo se i o aktivnostima za nastavak decentralizacijskih procesa, između ostalog i inicijativi Hrvatske zajednice županija da se riješi pitanje vlasništva nad domovima za starije i nemoćne.
Vlada Republike Hrvatske krajem je prošle godine donijela zaključak za uređenje zemljišnoknjižnog stanja na nekretninama koje koriste domovi za starije i nemoćne, s ciljem prijenosa prava vlasništva na osnivače domova – jedinice lokalne i područne (regionalne samouprave).
– Decentralizacija, za koju se zalažemo godinama, mora biti primijenjena i na područje socijalne skrbi, posebice kada govorimo o domovima za starije i nemoćne. Županije posljednjih 16 godina vode brigu od domovima, osiguravajući znatna financijska sredstva iz proračuna, kako za redovito poslovanje, tako i za poslovanje van standarda ove ustanove – istaknuo je predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk.
Analiza među županijama, provedena za potrebe izrade Nacionalnog plana za razvoj socijalnih usluga u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju, pokazala je okvir razvoja usluga koji će biti osnova za povlačenje europskih sredstava. Analizom su utvrđeni i prioriteti razvoja socijalnih usluga koji su, prema kategorijama stanovništva, očekivano usmjereni na stariju populaciju, ali i, neočekivano, na usluge rane intervencije kod djece s neurorizicima do treće godine života. (www.hrvzz.hr)
