Konferencija u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije održava se u Šibeniku od 7. do 9. prosinca.
Izaslanstvo Virovitičko-podravske županije predvodi župan Igor Andrović uz zamjenika Marija Klementa, ravnateljicu RA VIDRA-e Eminu Kovač, pročelnicu Službe za poslove župana i opće poslove Jasnu Abramović, pročelnicu Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša i imovinsko-pravne odnose Zoricu Hegedušić, pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Bojana Mijoka te ostale djelatnike Virovitičko – podravske županije i djelatnike Razvojne agencije Vidra.
Program konferencije ove je godine usmjeren na puno desetljeće Republike Hrvatske u Europskoj uniji te korištenje EU fondova i provedene EU projekte.
Govoreći o položaju naše zemlje u današnjim okolnostima, predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je da je Hrvatska jedina zemlja u povijesti europske integracije koja je istoga dana, mjeseca i godine ušla u europodručje i Schengenski prostor, a potom i u Europski stabilizacijski mehanizam, te je nadomak članstvu u Organizaciji za ekonomski razvoj i suradnju (OECD).
Naglasio je kako je jedna od najvažnijih aktivnosti buduće vlade nakon nadolazećih parlamentarnih izbora pristupanje reviziji Nacionalne razvojne strategije.
„Mi smo već danas uočili da su ciljevi koje smo pisali prije nekoliko godina sada zreli za reviziju jer ih Hrvatska usvaja brže i učinkovitije nego što smo tada planirali“, poručio je premijer i dodao kako Hrvatska raste već jedanaest kvartala zaredom te iznio procjene Vlade o rastu gospodarstva od 2,8 posto u ovoj godini.
Predsjednik Vlade iznio je i četiri jasna smjera kojim Hrvatska treba ići u sljedećim godinama – demografski razvoj, energetska tranzicija i održivi razvoj ekonomije te digitalna transformacija i obrazovanje.
Ministar Erlić u svom se govoru osvrnuo se na zatvaranje prve pune financijske omotnice koju Hrvatska koristi te zaključio kako smo proteklo desetljeće odradili iznimno uspješno, a Hrvatska se u Europskoj uniji često ističe kao pozitivan primjer kohezijske politike.
„U svim sektorima napravili smo značajne iskorake, danas smo zahvaljujući fondovima prometno povezaniji, zeleniji, socijalno uključeniji, poduzetnički inovativni i konkurentniji. Brojni su proizvodi razvijeni ulaganjima u istraživanje i razvoj upravo uz pomoć EU fondova, a samo iz kohezije provedeno je preko 12 tisuća projekata. Nema kraja Hrvatske koji nisu dotakli EU projekti i zahvaljujem svim korisnicima i tijelima u sustavu provedbe i kontrole EU fondova na efikasnom radu, jer danas zaista možemo reći – uspjeli smo, iskoristili smo sva EU sredstva strukturnih i investicijskih fondova“ – istaknuo je ministar Erlić.
Program konferencije obuhvatio je brojne teme i specifična područja regionalnog razvoja, uz fokus na iskustvu korisnika EU fondova zahvaljujući kojima je unaprijeđeno gospodarstvo i kvaliteta života u svim dijelovima naše zemlje.
Održani su raznovrsni paneli s predstavnicima jedinica lokalne i regionalne samouprave, ali i poduzetnicima koji su uz pomoć EU sredstava pokrenuli investicijske cikluse u svojim poduzećima, razvili nove proizvode i osnažili gotovu svaku granu ekonomije.
Također, predstavljena je i nova internetska stranica eufondovi.gov.hr koja na jednom mjestu objedinjuje sve informacije o EU fondovima.
Profesorica s osječkog Ekonomskog fakulteta Nataša Drvenkar, ujedno i posebna savjetnica ministra Erlića, predstavila je publikaciju „Regionalni razvoj u Hrvatskoj“ u kojoj je prikupila i objedinila sve relevantne statističke podatke. Publikacija analizira hrvatske regije u desetogodišnjem periodu između dva popisa stanovništva uz pregled dinamike razvoja. To je prva takva građa kojom Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije potiče objedinjeno evidentiranje pokazatelja regionalnog razvoja te se očekuje kako će, uz godišnje praćenje, u narednom razdoblju omogućiti i ocjenu učinkovitosti instrumenata regionalne politike.
„EU sredstva pomogla su Republici Hrvatskoj da ubrza svoj razvojni ciklus i realizira potencijale rasta u značajno kraćem vremenu nego što bi to mogla ostvariti isključivo vlastitim kapacitetima. Sve veća ulaganja u hrvatske regije, kako uz pomoć nacionalnih programa, tako i kroz dostupne EU fondove, rezultiraju aktiviranjem potencijala slabije razvijenih regija, te u konačnici i smanjenjem regionalnih razlika. Međutim, razlike u razvijenosti i dalje su izražene pa će budućnost regionalne politike i ulaganja iz EU fondova biti vrednovani po tome koliko smo uspješni u pronalaženju optimalnih modela za dostizanje specifičnih ciljeva, stvaranje boljih životnih uvjeta ali i korištenje prilika koje nude zelena i digitalna tranzicija“ – istaknuo je ministar Erlić.
“Regionalni razvoj Hrvatske” možete preuzeti ovdje https://eufondovi.gov.hr/wp-content/uploads/2023/12/MRRFEU-Brosura-A4-Regionalni-razvoj-u-Hrvatskoj-2023.pdf.
Upravo je značajan dio konferencije bio posvećen i ITU mehanizmu koji se bazira na teritorijalnom pristupu kroz direktne alokacije EU sredstava za 22 hrvatska urbana područja. Njihovim predstavnicima predsjednik Vlade Plenković i ministar Erlić uručili su sporazume na temelju kojih će provoditi svoje integrirane urbane projekte. Ukupna vrijednost ovih sporazuma je 680 milijuna eura, a tijekom drugog dana konferencije svaki je od tih gradova predstavio svoju strategiju s definiranim planovima razvojnih ulaganja.
(razvoj.gov.hr, vpz.hr, Fotografije: razvoj.gov.hr, Vlatka Kordoš)
