Prije nešto više od godinu dana, sukladno izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Opća bolnica Virovitica, zajedno s drugim županijskim i općim bolnicama, prešla je pod nadležnost države. O utjecaju ove promjene na rad bolnice, stanju lista čekanja, kadrovskim potrebama, ulaganjima, budućim planovima i drugim aktualnim pitanjima razgovarali smo s ravnateljem Dinkom Blaževićem.
Koje je promjene bolnici donijela izmjena nadležnosti i jeste li uspjeli riješiti jedno od ključnih izazova, vezanih uz liste čekanja?
Unatoč promjeni nadležnosti, odnosno prelasku osnivačkih prava s jedinice lokalne uprave, županije na državu od 1. siječnja 2024. godine, poslovanje bolnica je nastavljeno tek uz određene administrativne prilagodbe.
Bolnica nastavlja funkcionirati prema ustaljenom sustavu rada, a iako smo liste čekanja uspjeli smanjiti na prosjek Republike Hrvatske, ostaju nam jedan od ključnih izazova i za budućnost. Provedbama mjera krajem 2023. godine uspješno smo smanjili vrijeme čekanja za pojedine postupke s 450 na 270 dana, u skladu sa zahtjevima Ministarstva zdravstva i obvezama prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO). Ostvareno je to zahvaljujući dodatnom angažmanu dijela naših liječnika koji aktivno sudjeluju u smanjivanju lista čekanja radeći dijagnostičke postupke izvan radnog vremena, ali i angažmanu vanjskih suradnika iz drugih zdravstvenih ustanova koji dolaze često puta i vikendom kako bi pomogli u smanjivanju lista čekanja. Kontinuirano praćenje i optimizacija listi čekanja nastavili su se i u prošloj godini, a tako je i ove.
Jedan od najvećih projekata koji je obilježio prošlu godinu je otvorenje novoobnovljenog Odjela rodilišta. Koje je promjene omogućio?
Rekonstrukcija rodilišta iznosu od 1.350.000 eura je investicija koja je obilježila prošlu godinu. Obnovom rodilišta osigurali smo moderniji prostor i poboljšane uvjete za buduće rodilje i novorođenčad. Na odjelu sada pored dosadašnjih rađaona imamo i operacijsku salu za hitne zahvate, a sve sobe za rodilje, osim dvije dvokrevetne, su jednokrevetne, opremljene zasebnim sanitarnim čvorovima, kadicama za kupanje novorođenčadi, pultovima za presvlačenje, TV prijemnicima i drugim sadržajima koji omogućuju visoku razinu standarda pa danas možemo reći kako imamo jedno od najmodernijih rodilišta u Hrvatskoj, u koje nam dolaze pacijentice iz drugih sredina.
Kristijan ToplakLani ste se okrenuli ka „zelenoj energiji“ i uz fotonaponsku elektranu vrijednu oko 350 tisuća eura u travnju počeli proizvoditi električnu energiju za vlastite potrebe. Koji su rezultati ove investicije, je li opravdala ulaganje?
Da, prije nešto manje od godinu dana počeli smo proizvoditi vlastitu električnu energiju, na solarnoj elektrani priključne snage 367 kW, a koju je bolnica dobila u okviru projekta „Solar Roofs for Green Virovitica”. U „najsunčanijim“ periodima pokrivamo i do 80 posto potreba bolnice za ukupnom električnom energijom na ovaj način te smo u godinu dana proizveli 396,57 MWh.
UŠTEDAMA DO NOVOG LICA BOLNIČKOG KOMPLEKSA
Najavljena je energetska obnova tzv. „Društvenog doma“, ali i cijelog kompleksa bolnice. Kada očekujete početak radova i hoće li oni utjecati na organizaciju rada medicinskog osoblja, odnosno, uslugu pacijentima?
Radovi na obnovi zgrade Z3, poznatije kao „Društveni dom“, kao i velika energetska obnova zgrada bolnice neće utjecati na uslugu pacijentima niti će značajno mijenjati organizaciju posla djelatnicima. Obnova Društvenog doma, koji nam je potreban za veće skupove, predavanja i slično, iznosi oko 570.000 eura. Od toga su prihvatljivi troškovi 349.505,61 eura, pri čemu je 80 posto sufinancirano bespovratnim sredstvima iz NPOO-a, odnosno 280.234,19 eura. Prema procjenama, radovi bi trebali biti dovršeni do sredine sljedeće godine.
Projekt uključuje zamjenu krovne konstrukcije, krova, fasade i vanjske stolarije, a nakon potpisivanja ugovora o bespovratnim sredstvima krećemo u proces javne nabave za izvođače radova.
Ustupljene fotografijeOstatak kompleksa? Riječ je o financijski zahtjevnom ulaganju.
Da, energetska obnove bolnice, odnosno svih onih preostalih objekata u sklopu kompleksa bolnice koji nisu do sada obnovljeni, je veliki projekt. Govorimo o investiciji vrijednoj oko 15,9 milijuna eura, koja je planirana preko ESKO modela, a u organizaciji Agencije za Promet nekretninama – APN. Uz bespovratnih nešto manje od 4 milijuna eura, ostatak investicije, otplaćivat će se u mjesečnim, tzv. ESKO ratama sljedećih 15 godina. Riječ je o povratu sredstava kroz uštedu energije koju bi trebala rezultirati sama energetska obnova. Vrlo brzo očekujemo suglasnost Vlade RH, nakon koje bi projekt trebao krenuti.
Pored građevinskih radova, koji vizualno obuhvaćaju izmjenu krovišta, fasade te vanjske stolarije i stolarije, projekt obuhvaća provedbu mjera energetske učinkovitosti u svrhu poboljšanja energetskih svojstava zgrada, gospodarenja energijom i očuvanju topline kroz unaprjeđenje tehničkih sustava koji uključuju opremu za grijanje, hlađenje, ventilaciju, klimatizaciju i pripremu tople vode, unaprjeđenje sustava rasvjete, sustava automatizacije i upravljanja te uvođenje obnovljivih izvora energije. Računamo da će u periodu dok radovi budu trajali, svi odjeli i ambulante raditi bez bitnih prekida i poteškoća.
AKTUALIZACIJA KIRURGIJE DOJKE I ZLOĆUDNIH OBOLJENJA KOŽE
Jeste li radili na poboljšanju kvalitete usluga pacijentima kroz opremu i uređaje? Koja su ulaganja obilježila prošlu godinu i koja se očekuju u ovoj godini?
Opća bolnica Virovitica kontinuirano ulaže značajna sredstva svake godine za nabavu novih, suvremenih uređaja i medicinske opreme, ali i na zamjenu dotrajalih novima. Prošle godine za nabavku novih i zamjenu starih potrošeno je 564.646,55 eura. Od značajnijih su novi autoklav za potrebe centralnog operacijskog bloka s centralnom sterilizacijom, vrijedan 144.825,00 eura, dva nova ultrazvučna uređaja za potrebe Odjela za ginekologiju i porodništvo i gastroenterološke ambulante, vrijedna ukupno 111.953,00 eura.
Nabavili smo i opremu i namještaj za rodilište, vrijednosti oko 75.000 eura, videokolonoskop za potrebe gastroenterološke ambulante, videolaparoskop za potrebe centralnog operacijskog bloka s centralnom sterilizacijom, novi multifunkcionalni stol za operacije i drugo. Ove godine za istu namjenu planiramo izdvojiti 845.400, 00 eura.
Prošle godine na Odjelu za ginekologiju po prvi put ste izveli nove sling operacije za liječenje inkontinencije urina kod žena. Koje nove zahvate i nove medicinske usluge bolnica planira ponuditi pacijentima?
Da, uz navedeno, u Službi kirurških djelatnosti povratkom doktorice Jurković sa specijalizacije plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije ugovorili smo plastično-rekonstrukcijsku i estetsku ambulantu te ponovno aktualizirali kirurgiju dojke i zloćudna oboljenja kože.
Od operacija prošle godine po prvi puta smo napravili: operaciju vena laserskom metodom tzv. EVLA, imamo nove postupke u abdominalnoj kirurgiji i proktologiji: kao što su laserska operacija hemeroida, fistula debelog i završnog crijeva, kao i pilonidalne ciste.
U vaskularnoj kirurgiji napravili smo premosnice na perifernom krvožilnom sustavu u vidu revaskularizacije donjih ekstremiteta nogu. Također smo radili i na jačanju intramedularne osteosinteze kao suvremenog pristupa u liječenju prijeloma kostiju te artroskopske rekonstrukcije rotatornih mišića ramena, kao i ligamentarnih veza koljena.
Kristijan ToplakOD 106 LIJEČNIKA 41 SPECIJALIZANT
Nedavno ste raspisali natječaj za nove specijalizacije, koje su bolnici u vidu kadrovskog pojačanja važne za budućnost, njih čak 54. Kakva je situacija s trenutnim kadrovskim stanjem u bolnici?
Na temelju prošlog, petogodišnjeg plana specijalizacija, od 2020. do 2024. godine, nedavno smo raspisali gotovo sve preostale specijalizacije, dakle njih ukupno 54, kao naravno potrebu, ali i kao svojevrsni test na odaziv potencijalnih specijalizanata. Znate koliko nam se liječnika javilo? Četiri kandidata na dvije specijalizacije!
Situacija je sljedeća; u ovom trenu od ukupno 106 liječnika čak 41 je specijalizant. Stanje liječničkog kadra u našoj bolnici je godinama približno isto; bez većih ili drastičnih odstupanja, a to znači da nam uvijek nedostaje oko 30 posto kadra, za koji smo u deficitu. Priljev novih specijalizanata/specijalista, prati nažalost i odljev liječnika, što zbog prirodnog odljeva mirovine ili jednostavno odlazaka zbog osobnih razloga.
Kada se liječnici i odluče na specijalizaciju, kao specijalizanti provode određeno vrijeme u bolnici, ali u pravilu ne duže od godinu dana. Neki praktički cijelo vrijeme, izuzev određenih sudjelovanja u dežurstvima ili u organizaciji objedinjenog hitnog bolničkog prijama, kada provode određeno vrijeme u matičnoj ustanovi, cijelo vrijeme specijalizacije provode izvan bolnice, odnosno u kliničkim bolničkim centrima.
Neki od specijalizanata su nam svega nekoliko dana nakon položenog specijalističkog ispita dali otkaz. Dogodilo se to unatoč činjenici da su ovdje prihvatili specijalizaciju te da su tijekom njihove edukacije u klinikama primali plaću matične ustanove, za što smo kao ustanova financijski izdvojili između 150 i 180.000 eura po svakom specijalizantu, kao i to da ih ova sredina treba nakon što polože specijalistički ispit, zbog čega je matična ustanova računala na njihov povratak i dugoročno ih planirala u kolektivu.
U ovom trenutku u situacijama gdje ne postoji motiv za ostanak mladih specijalista, nažalost, ne postoji ni zakonski način koji bi pojedince zadržao ovdje i ostati raditi. Taj problem nemamo samo mi u Virovitici, već i u drugim općim bolnicama koje se unatoč ulaganjima u opremu i uvjetima jednostavno ne čine dovoljno privlačnim mladim specijalistima kao veće, kliničke ili privatne ustanove.
Ilustracija, CanvaAMBULANTE I ODJELE POKRIVA I 16 LIJEČNIKA U MIROVINI
Spomenuli ste da je od 106 liječnika trenutno njih čak 41 specijalizant. Izmjenama zakona „novi“ specijalisti mogu napustiti matičnu ustanovu gotovo bez naknade. Što ako se u budućnosti nitko od trenutnih specijalizanata, a koji čine gotovo polovinu kolektiva, ne odluči na ostanak u Virovitici?
Točno je, situaciju je dodano zakomplicirao i izmijenjeni Zakon o specijalizacijama, koji točno definira trošak nakon završene specijalizacije, koji izuzima trošak primanja koji isplaćuju matične ustanove dok specijalizanti obavljaju edukacije i rade u klinikama ili kliničkim bolničkim centrima.
U većini slučajeva smo nemoćni. Motiv za odlazak iz matične ustanove najčešće su obiteljski ili neki drugi osobni razlozi, koje poštujemo. Iako Virovitičko-podravska županija kontinuirano već godinama nastavlja stimulirati mlade liječnike za ostanak na ovom prostoru kroz stipendije za vrijeme studija, subvencije na stambene kredite ili najamninu stana, a mi kroz suvremenu opremu i uređaje osigurati moderne i kvalitetne uvjete za rad, još uvijek se dio liječnika nakon specijalizacije odlučuje uglavnom za neke druge, veće centre.
Problem je kompleksan i zasad ne postoji model koji bi omogućio njegovo rješenje, budući da u svakoj sredini nedostaje liječnika i svi trebaju kvalitetan kadar.
Kako danas pokrivate potrebe bolnice za specijalistima? Koliko je vanjskih suradnika, odnosno, liječnika koji su u mirovini, ali i dalje rade?
Nedostatak specijalista naravno pokrivamo s angažmanom vanjskih suradnika iz drugih bolnica, u radu ambulanti, ali i u sudjelovanju u dežurstvima. Također, naši liječnici koji su stvorili uvjete za mirovinu, a osjećaju se da mogu raditi ostaju često puta u nekom obliku rada bolnice.
Trenutno u radu naše bolnice sudjeluje 16 liječnika specijalista koji su u mirovini i 23 liječnika specijalista iz drugih bolnica ili KBC-a. Bez njih nažalost ne bi bilo moguće organizirati rad na pojedinim odjelima, kao što su npr. Odjel pedijatrije, Odjel patologije, urološke, kirurške ili oftalmološke ambulante.
(icv.hr, mlo)
