Prijedlog višegodišnje financijske perspektive Europske unije za razdoblje 2021. – 2027., koji je predstavila Europska komisija, previđa smanjenje sredstava za Kohezijsku i Zajedničku poljoprivrednu politiku. Ovakva preraspodjela predstavlja direktan negativan utjecaj na europske poljoprivrednike i građane u ruralnim područjima.
Uoči predsjedanja Hrvatske Europskom unijom i nove financijske perspektive koja čeka Europu nakon 2020. godine, na Izvršnom odboru Hrvatske zajednice županija, na kojem je nazočio i virovitičko-podravski župan Igor Andrović, razgovaralo se o aktualnim europskim temama.
Župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, koji je imenovan glavnim izvjestiteljem Europskog odbora regija za financijski okvir nakon 2020., predstavio je osnovne odrednice proračuna koji će definirati desetljeća pred nama.
– Značajna smanjenja u područjima koja kontinuirano dokazuju svoju europsku dodanu vrijednost i koja predstavljaju najvidljivije europske politike kod europskih građana imala bi dugoročno vrlo negativne posljedice na rast i razvoj europskih regija jer se u pitanje dovodi postizanje jednog od najvažnijih europskih ciljeva, a to je ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija – upozorava Dobroslavić.
Podsjetimo, Kohezijska politika omogućuje smanjenje nejednakosti između europskih regija, a osobito doprinosi onima koje su već suočene s već izrazito značajnim demografskim teškoćama. Ovakav prijedlog novog financijskog okvira upućuje na smanjenje korištenja potencijala Poljoprivredne, odnosno Kohezijske politike u promicanju ulaganja koja ostvaruju pozitivan učinak na okoliš i borbu protiv klimatskih promjena što je prioritet u djelovanju ne samo na europskoj, već i globalnoj razini. Komisija novim Okvirom predlaže i veći postotak u vlastitom sufinanciranju korisnika projekata, što za lokalne i regionalne jedinice predstavlja velik udarac jer nemaju financijski kapacitet za osiguranje potrebnih sredstava.
– Smatramo da prijedlog VFO-a nakon 2020. godine, treba prije usvajanja doraditi i poboljšati kako bi mogao ispuniti očekivanja građana Europske unije kao i potrebe lokalne i regionalne samouprave – zaključio je Dobroslavić.
Predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk pohvalio je aktivnosti Europskog parlamenta u radu s mladima te pozvao sve članice Zajednice da se aktivno uključe u programe Euroscola i Škola ambasador Europskog parlamenta. O važnosti participiranja mladih govori kampanja Ovaj put glasam za predstojeće europske izbore koji će se održati 26. svibnja 2019., a predstavila ju je Violeta Simeonova, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Istaknula je da se politički angažman mladih temelji na borbi protiv nezaposlenosti, poticanju gospodarstva i rasta, socijalnim pravima, zaštiti potrošača i sigurnosti hrane, borbi protiv terorizma, zaštiti okoliša i klimatskih promjena te zaštiti osobnih podataka.
Župani su podržali i Virtualni ženski poduzetnički centar, nevladinu asocijaciju Hrvatske za promicanje poduzetništva, posebice u žena. Direktorica Centra Sanela Dropulić izrazila je zadovoljstvo učinkovitom suradnjom s lokalnim vlastima u pravcu promicanja poduzetništva i boljeg razumijevanja međusobnih odnosa te pozvala županije da se aktivno uključe u inicijativu. Trenutno tri županije nose status Županija – prijateljica ženskog poduzetništva, a to su Međimurska, Krapinsko-zagorska i Varaždinska županija.
Usuglašeni su i stavovi oko aktualnih zakona u javnim savjetovanjima te dogovoreni budući projekti Hrvatske zajednice županija. (www.hrvzz.hr)
[g-gallery gid=”482085″]
