Iznimno sadržajna bila su poljoprivredna predavanja na 24. Međunarodnom sajmu gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo 2019., održana ovog vikenda u Visokoj školi za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici.
VIRUSI NA POVRĆU
Danas (nedjelja) su na rasporedu bila tri predavanja, a program je započeo temom “Virusi na povrću”. Predavačica Ana-Marija Čajkulić, inače diplomirana inženjerka agronomije iz Poljoprivredne savjetodavne službe VPŽ, pokušala je nazočnima približiti temu te ih savjetovala o samoj borbi protiv virusa.
Nastupom toplijeg vremena i produženjem dnevnog svijetla očekuje se širenje virusnih oboljenja u još jačem intenzitetu na povrću i cvijeću, a bitno je da proizvođači prate simptome, suzbijaju vektore i uklanjaju iz nasada zaražene biljke.
Virus pjegavosti i venuća rajčice (TSWV) ubraja se među 10 ekonomski najznačajnijih virusa u poljoprivrednoj proizvodnji. U Hrvatskoj je po prvi puta zabilježen 1978. na duhanu. Najčešće napadnute povrtne kulture su paprika i rajčica, kod kojih može uzrokovati velike ekonomske štete, čak i do 100%. Virus se prenosi vegetativnim razmnožavanjem biljaka i kukcima vektorima. Simptomi se uočavaju na listovima, petiljkama, stabljici i plodovima. Mogu varirati ovisno o jačini zaraze, sorti i starosti biljke te vanjskim uvjetima – temperaturi i intenzitetu svjetlosti. Obično se simptomi razvijaju 3-14 dana nakon zaraze, premda ponekad inkubacija može trajati i puno duže.
Ne postoje izravne mjere suzbijanja biljnih virusa. Kontrola virusa temelji se na integriranim mjerama zaštite. Po mogućnosti, potrebno je osigurati prostornu izolaciju kultiviranih biljaka. Zaražene biljke treba ukloniti iz nasada što je prije moguće kako bi se smanjila mogućnost daljnjeg širenja virusa.
BIOLOŠKA ZAŠTITA U ZAŠTIĆENOM PROSTORU
Predavačica Lidija Đermić, inače suradnica Agronomskog fakulteta u Zagrebu otvorila je drugo predavanje govoreći o biološkoj kontroli štetnika u zatvorenom prostoru, koja je nastala nakon što se štetnici u usjevima nisu mogli više efikasno suzbijati na kemijski način zbog sve veće otpornosti na kemijske preparate.
Njihova otpornost brže se razvijala nego otkriće novog efikasnog, ali i prihvatljivog kemijskog preparata u pogledu karence i tolerance.
Poznato je da sve vrste štetnika koje se javljaju u zaštićenom prostoru imaju i svoje prirodne neprijatelje, koji se spontano pojavljuju u prirodi. Kako bi uspostavili prirodnu ravnotežu između štetnih i korisnih insekata, što je temelj biološke zaštite, potrebno je unijeti korisne insekte u zaštićeni prostor. Kod upotrebe biološke zaštite u proizvodnji potrebno je da objekti imaju izolaciju od okoline (antiinsektne mreže). Ukoliko nema izolacije tada štetni insekti mogu ulaziti u objekte iz okoline te je u tom slučaju biološka zaštita nedovoljno efikasna.
Prisutnost određenih štetnika utvrđuje se vizualnim mamcima u obliku raznobojnih ljepljivih ploča. Vješanjem velikog broja ploča unutar zaštićenog prostora moguće je smanjiti broj štetnika, odnosno na vrijeme primijeniti zaštitu.
UTJECAJ PESTICIDA NA PČELE
Najveću pažnju zainteresiranih privuklo je predavanje o utjecaju pesticida na pčele.
Cilj predavanja bio je približiti pčelarima već spomenutu problematiku kroz puno praktičnih primjera i podataka iz toksikologije samih pesticida. Predavač dr. sc. Nediljko Landeka, inače voditelj Odjela za deratizaciju, dezinsekciju i dezinfekciju Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, govorio je ponajviše o rizicima stradavanja pčela uslijed primjene pesticida na poljoprivrednim kulturama, čak i na području javnozdravstvenih mjera suzbijanja komaraca i drugih, odnosno spriječiti da do toga uopće dođe.
-Bitno je da pčelar poduzme sve moguće mjere preko svoje udruge, povjerenika ili lokalne zajednice, uskom suradnjom sa korisnikom tih pesticida, u cilju sprječavanja štetnog događaja, jer naravno, kada štetni događaj nastupi, tada je kasno za sve – poručio je Landeka.
Nazočni su bili prilično “aktivni” tijekom predavanja te postavljali predavaču brojna pitanja, a na samom kraju, zadovoljni odgovorima na pitanja nagradili su Landeku velikim pljeskom.
(www.icv.hr, foto: T. Szabo)
[g-gallery gid=”514645″]
