Jedna od gorućih tema hrvatskog zdravstva ovih dana su dugovi bolnica prema dobavljačima lijekova, zbog kojih su neke farmaceutske tvrtke najavile i ovrhu nad bolnicama, a kako bi se prisilno naplatile. Trenutno, ukupan dug zdravstvenog sustava prema farmaceutskim tvrtkama iznosi oko 2,5 milijarde kuna i problem je to u kojem se nalazi gotovo svaka druga bolnica u Hrvatskoj. Konkretno, riječ je o tridesetak njih, a među njima je i Opća bolnica Virovitica.

Prijedlog za prisilnu naplatu dugova farmaceutske tvrtke iskoristile su kako dugovi pojedinih bolnica, a koje svoje obveze nisu podmirile gotovo tisuću dana, iako je rok plaćanja 60 dana, ne bi pali u zastaru. Potez je to koji je došao u najgore vrijeme za većinu bolnica – mnoge ustanove u posljednje dvije godine prolaze kroz ozbi-ljan investicijski ciklus, bilo da je riječ o izgradnji, energetskim obnovama ili ulaganjima u novu opremu. Sve to, unatoč pomoći iz državne blagajne ili putem europskih sredstava, također uzima bolnicama znatan dio iz proračuna, koji je pod trajnim opterećenjem.
Problem za koji bolnice i dobavljači lijekova ovih dana rješenje traže uz pomoć Ministarstva zdravstva, HZZO-a i Ministarstva financija u biti je tek „gašenje požara“ i bit će kratkotrajna mjera za servisiranje dugova koji će se, ako se sustav ne promijeni, i dalje gomilati, pokazuje praksa općih bolnica.

ŽALBA NA TRGOVAČKOM SUDU

– Sadašnji problem dugova bolnica prema dobavljačima moguće je riješiti uz pomoć države, konkretno državne riznice ili zaduživanjem na međunarodnom tržištu. No za cjelovito rješenje problema dugova u budućnosti nužno je ‘resetirati’ postojeći zdravstveni sustav i krenuti nekim novim početkom – smatra D. Blažević.

Virovitička bolnica doba-vljačima Mediki d.o.o. i Oktal pharmi d.o.o. duguje ukupno 14,5 milijuna kuna. Riječ je o dugu koji je nastao unatrag nekoliko godina, a u kojem su uračunate i kamate te drugi troškovi koji prate dugovanja prema dobavljačima.

– Naši rokovi plaćanja su 500 dana kašnjenja, tako da smo i mi u proteklo vrijeme dobili prijedlog za ovrhu dobavljača Medika d.o.o. na 6,680.000 kuna glavnice, uvećano za kamatu od 1,270.000 kuna te od farmaceutske tvrtke Oktal pharma d.o.o. za dug od 6,7 milijuna kuna, zajedno s kamatama. Nužno je napomenuti kako smo Mediki dio duga, u iznosu od 3,5 milijuna kuna, od dobivanja prijedloga za ovrhu, već platili – o konkretnoj situaciji u virovitičkoj Općoj bolnici kaže ravnatelj Dinko Blažević. Bolnica je, doznajemo, iskoristila zakonsko pravo žalbe pa se slučaj nalazi na Trgovačkom sudu u Bjelovaru.

Na upit što će za pacijente, ali i liječnike značiti ovrha, ako do nje dođe, D. Blažević ističe kako će bolnica učiniti sve da problem ne osjete ni pacijenti, ali ni liječnici, čija plaća ovisi o proračunima i limitima bolnica.

– Bez obzira na ishod, pacijenti ne trebaju biti zabrinuti. Pružanje zdravstvenih usluga neće biti narušeno. Unatoč prijedlozima za pokretanje ovrha, nabava lijekova nikada nije dolazila u pitanje, pa neće ni sada. Sa sigurnošću poručujemo kako ova situacija neće utjecati na kvalitetu pružanja medicinske zaštite, kao ni na plaće liječnicima – ističe ravnatelj D. Blažević.

IZLIJEČITI BOLJKU SUSTAVA

Bolnice kojima su osnivači županije ili država, ograničeni su limitima koje propisuje HZZO. Izlaskom HZZO-a iz riznice bolnice su ostale bez onog važnog dijela „kolača“ koji im pripada i taj se nedostatak itekako osjeti u poslovanju bolnica. D. Blažević objašnjava kako su bolnice, koje se financiraju isključivo iz limita dogovorenog s HZZO-om, danas u situaciji da moraju „vagati“ što će iz prije podmiriti, budući da limit zasad nije dostatan za sva potraživanja koje jedna ustanova kao bolnica ima.

– Naša bolnica, ali i većina zdravstvenih ustanova, više od 80 posto svog limita troši na plaće, energente, režije i hranu. Ono što ostane, ide na podmirenje duga prema dobavljačima za lijekove, kao i sve druge obveze koje imamo – naglašava Blažević koji upozorava kako je nužno napraviti promjene u samom sustavu da se situacija promijeni na bolje.

Jedno od rješenja koje bolnice godinama zagovaraju je povećanje limita, a koji bi, pokazuje stanje u Hrvatskoj, morao pratiti i troškove.

LIMIT NE PRATI TROŠKOVE

– U odnosu na lani, limit nam je viši za četiri posto, dok su nam u proteklih godinu i pol dana troškovi samo za plaće narasli za više od 15 posto. Bolnice se trenutno nalaze u začaranom krugu – što više radimo, što više dolazimo do ispunjenja limita, to su nam troškovi viši, dižu se cijene lijekova, raste broj prekovremenih sati i troškova plaća liječnicima. Dakle, što više radimo, viši su nam i troškovi, a osnovni limit ih ne prati – objašnjava D. Blažević koji ističe kako je nužno, uz limite, povećati i osnovnu cijenu boda.

– HZZO je bolnicama dao dodatnu mogućnost zarade s devet izdvojenih DTP postupaka za koje su najveće liste čekanja i mi smo tu hvalevrijednu priliku iskoristili: od prvog travnja ove godine taj iznos uspješno ostvarujemo s oko 80 posto. No i u ovom slučaju osnovni limit ne prati porast troškova jer je vrijednost postupaka koju provode liječnici u općim bolnicama podcijenjena u odnosu na iste postupke koji se provode u privatnim ustanovama i to je jedan od problema koji je također potrebno što prije riješiti – procjenjuje ravnatelj D. Blažević.

KOD PRIVATNIKA DVOSTRUKO SKUPLJE

Opće bolnice danas su u nezavidnoj situaciji zbog ozbiljne konkurencije privatnih medicinskih ustanova u kojima se pregledi, operacije, kontrole i savjetovanja naplaćuju dvostruko, ako ne i višestruko. Možda je najbolji primjer MR-a, objašnjava D. Blažević.

– Jedna bolnica preko uputnice može ostvariti maksimalno 707 kuna po snimanju jedne regije po pacijentu. U jednom danu, ovisno o pretrazi, limitirani smo i vremenom pa možemo napraviti najviše sedam ili osam snimanja. Kad je više regija na jednoj uputnici, mi za jednu uputnicu dobivamo punu cijenu, a za drugu tek pedeset posto. To je ta limitirana mogućnost bolnicama za zarađivanje dodatnog prihoda koji im je potreban s obzirom na sve troškove – objašnjava D. Blažević. U isto vrijeme, kod privatnih ustanova cijene MR-a po pregledu kreću se između 1000 i 2000 kuna. (www.icv.hr, mlo)