Opće je poznato da pčele igraju važnu ulogu u održavanju ekološke ravnoteže kroz biološku raznolikosti u prirodi. Oprašivanjem kultiviranog i samoniklog bilja održavaju biljnu raznolikost i time sudjeluju u lancu proizvodnje hrane i održanju eko sustava. Na taj način štite i njeguju ekosustav, životinjske i biljne vrste i time pridonose genetskoj i biološkoj raznolikosti na zemlji. No unatoč tome, pčelinjih zajednica kod ljudi koji ih najviše poznaju i na njih paze sve je manje. To govore evidencije udruga pčelara i u to uistinu nema sumnje, a tu tužnu činjenicu potvrdio nam je i prvi čovjek Udruge pčelara Virovitica, predsjednik Mirko Kostelac, koji je također i tajnik Saveza udruga pčelara VPŽ.
– Porazna je činjenica da samo u Virovitici ima za oko tisuću košnica manje nego je to bilo prošle godine, dok je na području naše županije oko tri tisuće košnica manje- rekao nam je Mirko Kostelac te istaknuo neke od ključnih razloga ovog drastičnog smanjenja pčelinjih zajednica.
– Kao što je i priroda ovisna o pčelama, tako su i pčelari ovisni od cjelokupne zajednice, posebno ako govorimo o potrošačima, ali i o poljoprivrednicima. Kad govorimo o ovim drugima, neovisno dali su voćari, povrtlari ili ratari, suradnja između pčelara i tih vrijednih ljudi nije zadovoljavajuća. To se odnosi na nedovoljno izgrađenu svijest o važnosti oprašivanja biljki. Naime, još uvijek nailazimo na nepoštivanje propisa o prskanju biljki zaštitnim sredstvima da se ne bi naštetilo pčelama koje se nalaze u blizini tih poljoprivrednih površina. Još jedna bitna stvar je stimuliranje pčelara da postavljaju svoje košnice blizu poljoprivrednih površina gdje je potrebno oprašivanje kojeg mogu obaviti samo pčele. Napominjem da u nekim sredinama poljoprivrednici zovu pčelare na suradnju i za to im daju i naknadu. Ne treba ni govoriti o uspješnosti poljoprivredne proizvodnje na mjestima gdje pčele obavljaju oprašivanje. Dakle, to je dobro za poljoprivrednu proizvodnju i vlasnika te površine, a također i za pčelara što ga u budućnosti može stimulirati za posjedovanje još više košnica. Da bi to postigli, organizirali smo nekoliko edukativnih predavanja za poljoprivrednike i pčelare, shodno upravo toj potrebnoj simbiozi. Nažalost, na tim predavanjima poljoprivrednika skoro da i nije bilo što je također porazna činjenica- rekao je Kostelac ističući još jedan važan problem, a to je još uvijek nekontrolirani uvoz stranih medova i patvorina.
– Kupci bi morali znati da kupnjom stranog meda u našim trgovinama potpomažemo strane pčelare čije pčele sigurno neće dolaziti oprašivati naše biljke. Svi bi trebali imati na umu kvalitetu domaćeg meda kao i stimulaciju naših pčelara kupnjom njihovih medova koji su nekoliko eura skuplji, ali zato puno zdraviji i ukusniji. Nažalost, zbog invazije nečega što samo naliči na med, otkupne cijene domaćih medova su minorne pa medova domaćih proizvođača skoro ni nema na policama. Naravno da mi na to ne možemo utjecati, nego sve ovisi o kupcu koji će po svaku cijenu htjeti domaći med na policama naših trgovina- rekao je Kostelac te nas usput upoznao s jednom novinom koja bi mogla biti makar mali tračak nade za domaće pčelare.
– Po novom Zakonu donesenom u Agenciji za poljoprivredu i hranu RH, više se neće moći miješati medovi različitih proizvođača nego će svaki med imati svoj znak i podatke o proizvođaču koji će biti vidljivi na staklenci zajedno s nazivom punionice, odnosno pakirnice pčelinjih proizvoda. Naravno da će med morati proći kroz analizu da bi dobio Znak meda hrvatskih pčelinjaka. Vjerujemo da će se na taj način ipak napraviti neki korak ka plasmanu meda, jer mali pčelar nema dovoljnu količinu meda da sam ide u biznis sa trgovačkim centrima, no preko punionice, odnosno pakirnice, te su šanse daleko veće, a u isto vrijeme će se točno znati ime i prezime pčelara, odnosno OPG-a koji med proizvodi- rekao nam je Mirko Kostelac izrazivši nadu i za nešto što pčelari željno očekuju već duži niz godina:
– Naravno, radi se o izostanku potpora EU po košnici. To je još jedna od važnih stavki, a realizacijom toga vjerujem da bi našim pčelarima olakšali proizvodnju i, tko zna, možda i povećali broj pčelara i pčelinjih zajednica. Ostaje nam samo da se nadamo da će i EU slijediti primjer Grada Virovitice i VPŽ koje prepoznaju problem i pomažu pčelare potporama i subvencijama. Držim da bi se i cjelokupna svijest drugih morala podići na višu razinu, jer opće je znano da bez pčela nema života- zaključio je Mirko Kostelac.
(icv.hr, bs)
