Uz vidan napredak tijekom posljednjih 20-tak godina kad je u pitanju smještaj, razvoj etno sela, manifestacija poput Ribarskih dana u Kopačevu ili Etno susreta u Bilju te prirodnih ljepota Kopačkog rita, Baranja se isprofilirala u jednu od vodećih turističkih i gastro destinacija kontinentalne Hrvatske. No, ono što ju najviše razlikuje od “ostatka svijeta” svakako je njena gastronomska i eno ponuda.
Na tron njenih suhomesnatih delicija zasjeo je kulen ostavljajući iza sebe dobor poznate kobasice, šunku, slaninu, čvarke i druge domaće proizvode također rado degustirane. No, popularnost kulena prerasla je sve okvire pa je u travnju ove godine u baranjskom mjestu Branjin vrh otvorena i prva Kuća baranjskog kulena u Hrvatskoj. Na tu ideju došlo je petoro proizvođača kulena, članova udruženja proizvođača kulena “Baranjski kulen” zajedno s gradom Belim Manastirom kako bi zaštitili taj čuveni specijalitet koji spravljaju po višestoljetnoj recepturi.
A da bi još proširili turističku priču i ponudu, kulenarima su se pridružili i vinari, pa je u Kući baranjskog kulena ovaj mjesec održana i prva radionica o sljubljivanju ta dva vrhunska proizvoda. Potporu proizvođačima za daljnju suradnju pružila je i Udruga Graševina croatica.
– Oni koji dolaze u Slavoniju, Baranju i Srijem stvarno mogu iz te dvije delicije imati vrhunski doživljaj. Koja je od njih bolja i kako zajedno funkcioniraju nikome nije sporno. Zbog toga iza toga stojimo i prezentiramo ovaj genijalan spoj turistima koji nas posjećuju- istaknuo je za medije Tomislav Panenić direktor hrvatske udruge vinara i vinogradara.
A da broj turista iz godine u godinu raste, potvrdio je direktor Turističke zajednice Baranje Matej Perkušić istaknuvši kako se ove godine radi o više od 50 tisuća noćenja.
– Brojke dolazaka su nam dobre, 42 posto više gostiju ove godine u odnosu na 2019. godinu koja je bila rekordna. Bilježimo povratak stranih gostiju, nekoliko godina smo imali omjer 70 posto domaćih i 30 stranih, a ove je godine taj omjer 51 posto domaćih i 49 stranih gostiju. Pozitivno je što su nam i ljetni mjeseci postali popunjeniji jer Njemci i Poljaci uzimaju Baranju kao destinaciju međuodmora i zadržavaju se po nekoliko dana- kaže Perkušić.
Povećavaju se i smještajni kapaciteti, trenutačno je u Baranji oko 1300 ležaja, a Perkušić ističe i važnost diverzifikacije objekata, što znači da nisu svi isti.
– Imamo pojavu ruralnih vila s bazenima, što do sada nismo imali, u Karancu se gradi nekoliko milijuna vrijedan spa, polako Baranja zauzima svoje mjesto koje treba zauzeti kao jedna od vodećih kontinentalnih destinacija, no tek smo na početku. Za jednu malu destinaciju kao što je Baranja 50 000 gostiju sasvim je pristojna brojka, ali nas to ne smije uspavati već nam treba biti poticaj za daljnji rad- ističe direktor baranjske turističke zajednice.
Poticaj će naravno biti i projekt koji će objediniti sve ono što Baranja nudi, a prvi korak na tom putu već je napravljen udruživanjem kulenara i vinara.
– Slijedeće godine nadamo se drugom koraku, pokušat ćemo kroz projekt Hrvatske turističke zajednice za formalno udružena i nerazvijena turistička područja napraviti cestu kulena i vina. Ovisno o dobivenim sredstvima, u prvoj fazi toga projekta bi označili kulenare i vinare i početak kreiranja te ceste, a onda ćemo iz godine u godinu raditi na nadogradnji- najavljuju udruženi baranjski proizvođači.
(www.icv.hr, tj)
