Danas (petak) su u svečanoj dvorani hotela Park Panolija u Našicama, a povodom 23. Dana slavonske šume, održana predavanja pod nazivom “Potencijalna prijetnja karantenskih vrsta kukaca u hrvatskim šumama”, te “Napredni drvni materijali za graditeljstvo – ojačane i stabilizirane hrastove drvne ploče”.
Voditelj Uprave šuma – Podružnice Našice, Vlado Keglević, poželio je svima dobrodošlicu te im zahvalio što su došli u takom velikom broju poslušati ovo predavanje koje je zaista jako bitno ne samo za Hrvatske šume, nego i za sve ostale.
Sve prisutne pozdravili su i direktor Sektora za šumarstvo, te predsjednik Gradskog vijeća Grada Našica Krešimir Žagar, dekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Josip Margaletić i predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Silvija Zec.
Silvija Zec istaknula je kako šumarska struka ima pune ruke posla nakon nedavnog nevremena koje je prouzročilo velike štete, a zahvatilo je i našičko područje.
-Svi znamo što znači šuma za Slavoniju i što šumi znači Slavonija. Nažalost, nedavno su u naš fokus, kao i fokus javnosti dospjele štete koje su se dogodile zbog nevremena, a srećom, na našičkom području nije došlo do velikih problema. U mnogim područjima, uključujući spačvanski bazen, dogodile su se velike i nezapamćene štete, a to znači da će šumarska struka imati puno posla nakon ovog nezapamćenog nevremena koje nas je pogodilo. Trebat će ukloniti puno drveća, što je jako izazovan i opasan posao. Svi mi znamo koliko rastu hrast lužnjak i kitnjak, oko 120 do 140 godina, to je zaista jako veliki posao gdje će šumarsko znanje morati doći do izražaja. Obnova će trajati dugo godina, a bit će potrebna i velika financijska podrška – rekla je Zec.
Andrija Jukić, stručni suradnik na Hrvatskom šumarskom institutu, Zavodu za zaštitu šuma i lovno gospodarenje, objasnio je tom prigodom kako je u Hrvatskoj prisutan samo jedan karantenski organizam.
-U današnjoj prezentaciji ću predavati o karantenskim organizmima i programu posebnog nadzora koji se bavi njima. Trenutno pratimo 16 karantenskih organizama, a od toga samo je jedan prisutan u Hrvatskoj, dok se ostali budno prate i vrši se monitoring kako se ne bi pojavili na našem području te činili velike štete koje kukci mogu napraviti. Najviše štetu čine tako da dođu u dodir sa stablom, kojeg potom isuše, pa dolazi do njegovog umiranja. Izdvojio bih azijsku strizibubu koja je prisutna u Biogradu, a napada zdrava i vitalna stabla te uzrokuje njihovu propast – naglasio je Jukić.
Program ovogodišnjeg, 23. Festivala Dani slavonske šume nastavlja se u subotu, 2. rujna, a možete ga pogledati OVDJE.
(www.icv.hr, ak, foto: A. Koš)
