Unatoč pandemiji koronavirusa zbog koje se simpozij agronoma morao odgoditi nekoliko puta, osječki Fazos uspio je u vremenu od 5. do 10. rujna realizirati već tradicionalno okupljanje hrvatskih i svjetskih agronoma u Vodicama.
Inače riječ je o simpoziju koji bilježi 56 godina osnutka, a ujedno i 16-tu godinu međunarodnog karaktera, a kojemu je cilj upoznati agronome, srodne struke i širu javnost s rezultatima najnovijih znanstvenih istraživanja domaćih i inozemnih stručnjaka kako bi se omogućio uvid u znanstvena postignuća koja se tiču poljoprivredne proizvodnje. Okupljanje znanstvenika organizirano je uz pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, te Ministarstva znanosti i obrazovanja, a također je uključeno još 15-tak različitih institucija, počevši od veleučilišta, komora, agencija, jedinica lokalnih uprava i samouprava, do međunarodnih asocijacija poput Association for European Life Science Universities i Balkan Environmental Association (BENA).
U prvom dijelu održana su plenarna izlaganja o aktualnim znanstvenim istraživanjima u Hrvatskoj, a posebnu pozornost izazvao je okrugli stol pod nazivom “Zemlja podrijetla: Hrvatska”, na kojem su sudjelovali Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a, Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, te drugi panelisti i poljoprivredni proizvođači, dok je raspravu moderirao voditelj Mislav Togonal.
Drugi dan simpozija odvijao se okrugli stol pod nazivom “Uloga agronoma u suvremenoj hrvatskoj poljoprivredi” .
– Na taj način ćemo se pokušati približiti našim krucijalnim problemima koji se odnose na proizvodnju, pogotovo s obzirom na pandemiju tijekom koje smo više puta istaknuli koliko je bitna naša samodostatnost. Ujedno želimo potaknuti Ministarstvo poljoprivrede po pitanju uloge agronoma, odnosno mogućnosti osnivanja Hrvatske poljoprivredne komore, davanje određenih javnih ovlasti i uređenja tržišta rada budućih agronima. Činjenica je da kroz različite Mjere ruralnog razvoja i studije koje se rade, svi trebaju određene ovlasti da bi se to moglo izvesti, a po završetku nema niti jedne studije koju bi trebao sačiniti agronom, počev od “zadane” pasmine, proizvodnje, hranidbe koju bi trebalo provoditi, pa do tehnoloških procesa i postupaka koji bi takvu proizvodnju učinili učinkovitom i isplativom. Na tragu toga želimo progovoriti o osnivanju Agronomske komore i davanju ovlasti kako bismo zaštitili samu struku – naglasio je Krunoslav Zmaić, dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti i predsjednik Organizacijskog odbora simpozija agronoma.
Na simpoziju sudjeluje preko 300-tinjak znanstvenika koji izlažu 313 radova,a sve je podijeljeno u devet sekcija koje obuhvaćaju sve grane poljoprivredne proizvodnje. Skup bi trebao završiti u petak, 10. rujna donošenjem zaključaka i smjernica za budućnost hrvatskog agrara.
(www.icv.hr, tj)
