Studenti osječkog elektrotehničkog fakulteta – FERIT, na čelu s profesorom dr. Željkom Hocenskim, rođenim Orahovčaninom, ljudi su definitivno “ispred svoga vremena”. Naime, u ‘radionici’ ovog fakulteta osmišljena je iznimno korisna i nužna stvar, a riječ je o pametnoj naljepnici.

Proces praćenja uvjeta skladištenja i transporta proizvoda nije dostigao zadovoljavajuću razinu automatizacije. Nakon proizvodnje kupac, distributer ili prodavač nemaju podatke o uvjetima u kojima je proizvod skladišten i što se s proizvodom dešavalo tijekom transporta. Stalnim praćenjem proizvoda i stanja njegove okoline omogućio bi se uvid u uvjete skladištenja i transporta. Iz tih razloga razvio se projekt naziva “Pametna naljepnica za mjerenje i praćenje uvjeta skladištenja i transporta proizvoda”, a sufinancirala ga je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj uz Operativni program Konkurentnost i kohezija. Ukupna vrijednost projekta je 2.2 milijuna kuna od kojih Europski fond sufinancira s 1.5 milijuna kuna, a partner na projektu je Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu.

-Pametnim telefonom moguće je bežičnim putem očitati tražene prikupljene podatke ili mijenjati parametre naljepnice. U okviru projekta provest će se analiza rada u raznim uvjetima okoline. Planirana je izrada prototipa, demonstracija tehničke izvedivosti i testiranja u kontroliranim uvjetima. Ideja mi je pala na um upravo preko jednog članka u Glasu Slavonije u kojem se pisalo o tome kako jedna osječka tvrtka šalje svoje prehrambene proizvode u Južnu Koreju, pa u neke afričke zemlje, a jedna druga čak u Australiju. Na um mi je došao problem kako će se znati što se s tim proizvodima događa na putu? Kasnije sam u razgovorima s predstavnicima tvrtki to pitanje još detaljnije razmotrio. Budući da je moje područje istraživanja vezano uz primjene mikroupravljača i dizajn takvih sustava, prijavili smo se na natječaj i uspjeli dobiti sufinanciranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj – kaže idejni začetnik projekta dr. Željko Hocenski.

Hocenski je rekao i gdje će se pametne naljepnice moći koristiti i koliko će koštati postavljanje na jedan proizvod.

-Pametna naljepnica je zamišljena za praćenje uvjeta okoline štićenog proizvoda, odnosno robe, prilikom transporta i skladištenja. Prvenstveno se radi o osjetljivim prehrambenim proizvodima ili osjetljivim elektroničkim proizvodima. Takva naljepnica predstavlja minijaturni računalni sustav zasnovan na mikroupravljaču s odgovarajućim senzorima prema potrebi praćenja za temperaturu, vlagu, pritisak, vibracije itd. Ona treba poslužiti proizvođaču kao dokaz ispravnosti proizvoda nakon skladištenja ili transporta prilikom predaje trgovcima. Pretpostavlja se da bi se najvjerojatnije mogla upotrebljavati za zaštitu većih pakovanja, naprimjer paleta nekog proizvoda ili skupljih pojedinačnih proizvoda zbog povećanja troškova. Našim projektom obavljaju se istraživanja mogućnosti izrade i postizanje željenih svojstava naljepnice. Jedan od najtežih zahtjeva je vlastito neprekidno napajanje naljepnice da bi mogla stalno pratiti zbivanja u okolini. Drugi problem je područje rada na niskim temperaturama. S obzirom na različite potrebe za različite vrste proizvoda, odabrane senzore, područje temperatura, trajanje putovanja proizvoda, trajanje skladištenja, bit će načinjeno nekoliko verzija pametne naljepnice, koje će se razlikovati po svojstvima i po cijeni. U fazi razvoja materijalni troškovi mogu biti od nekoliko Eura do nekoliko desetaka Eura. O cijeni će se konačno moći razgovarati kad dođe do proizvodnje naljepnice – nastavlja Hocenski.

Ideja je odlična, a kada se može očekivati početak uporabe ovakve naljepnice?

-Prototip naljepnice bit će uskoro u probnom radu u laboratorijskim uvjetima. Značajnija iskustva se očekuju s raznim verzijama naljepnice kod gospodarskih subjekata tijekom 2021. Istraživanja trebaju završiti kao i projekt 2022. Nakon toga će se vidjeti što će biti s proizvodnjom naljepnice i primjenom u gospodarstvu – zaključio je dr. Hocenski te dodao kako će s rezultatima ovih djelatnosti biti na vrijeme upoznata široka javnost i gospodarski subjekti i to putem predavanja, objavljivanja znanstvenih radova, prijenosa znanja kroz radionice i konferencije te demonstracijske aktivnosti na sajmovima.

(www.icv.hr, vg)