Dvodnevna konferencija “Utjecaj epidemije Covid-19 na siromaštvo – socijalne i demografske posljedice i izazovi”, nakon Zagreba i Splita održava se u Osijeku s ciljem sprječavanja negativnih utjecaja pandemije. Prema riječima pročelnika gradskog Upravnog odjela za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo Romana Kristića, njome se želi, na izazove pandemije odgovoriti unaprijed s obzirom na to da se efekti kriza vide s vremenskim odmakom.
– Moramo biti spremni ako krene nešto u krivome smjeru, mada trendovi u gradu Osijeku su u ovom trenutku pozitivni. Imamo povećanje broja zaposlenih, u odnosu na vremena prije Covida, imamo povećanje prosječne plaće, imamo povećanje prihoda od poreza na dohodak u proračunu, imamo povećanje broja obrta, vidimo da je krenula stanogradnja, imamo povećan broj investicija, velik je broj europskih fondova koji se realiziraju- rekao je Kristić dodavši kako je u 2020. godini Grad Osijek izdvojio 53 milijuna kuna za socijalne programe.
Zamjenik gradonačelnika Dragan Vulin istaknuo je kako se i demografska slika u Osijeku poboljšava.
– Imamo trend povećanje broja novorođenih beba, a na razini Osječko-baranjske županije to je 100 beba više nego godinu ranije. Osim toga, kad je počela nova školska godina, 6. rujna, utvrdili smo da u gradu Osijeku imamo 15 učenika prvih razreda više u odnosu na prošlu školsku godinu, što je još jedna pozitivan trend- rekao je Vulin i napomenuo kako je osnovni cilj konferencije zajedničko traganje za boljim rješenjima, na osnovu usporedbe pojedinačnih problema.
Zagreb također bilježi manje korisnika pomoći u godinama pandemije, a to se vrijeme koristi se za jačanje mjera u budućnosti, istaknula je pročelnica Ureda za socijalnu zaštitu grada Zagreba Romana Galić dodavši kako se Zagreb, osim s pandemijom, susreo s još jednim problemom, a to je potres.
Za razliku od kontinentalnih, primorske je gradove pandemija znatno jače pogodila jer su gospodarski oslonjeni na turizam.
Konferencija koja je započela jučer (13. rujna ) nastavlja se i danas, (14. rujna), a nakon prvoga dana zajednički je zaključak kako je situacija u svim hrvatskim gradovima slična s obzirom da se tijekom protekle dvije godine pandemije bilježi manje korisnika pomoći.
-To se vrijeme koristi za osmišljavanje novih paketa mjera i uvažavajući sve one potencijalne korisnike koji se mogu pojaviti kako bi se pridonijelo kvalitetnijoj prilagodbi sustava socijalne zaštite realnim potrebama korisnika – istaknuli su sudionici konferencije.
(www.icv.hr, tj)
