– Kulen kao dio gastronomskog identiteta Slavonije i Baranje ne može sam promovirati to turističko odredište već se mora unaprijediti kompletna gastronomska ponuda. Premda ima sjajne predispozicije Hrvatska se nije još uvijek etablirala niti na vinskim kartama Europe i svijeta, a niti na gastronomskim i to je prostor na kojem treba puno više raditi – istaknuo je na okruglom stolu o kulenu održanom u županijskoj komori Osijek potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
Dodao je kako su ranija istraživanja pokazala da je tek 5 posto stranih turista kao motiv dolaska u Hrvatsku navelo enogastronomiju.
Istaknuo je još dodatne prednosti Hrvatske poput mozaika četiri vinske regije, preko 120 autothonih sortnih vina, 36 zaštićenih proizvoda na razini EU među kojima su i baranjski i slavonski kulen, te mogućnost kratkih lanaca dobave jer je poljoprivredna proizvodnja kraj turističkih destinacija.
-Kulen pripada kategoriji proizvoda koja spadaju u izazove i očekivanja modernih turista koji traže otklon od masovnog turizma i zapravo su u potrazi za autentičnim doživljajem. Upravo komzumacijom kulena i sličnih proizvoda, kroz tu jednu integriranu eno gastronomsku ponudu, ti turisti mogu najbolje spoznati tradiciju, kulturu, običaje i način života ljudi koji žive na određenoj turističkoj destinaciji – istaknuo je Dragan Kovačević dodavši kako imamo sjajne predispozicije razvoja, no osim količine proizvodnje jer smo velika uvoznica hrane, problem je i u kadrovskom potencijalu.
– Netko te delicije treba znati prezentirati, netko taj doživljaj treba znati prenijeti turistima. Na žalost, posebno u turizmu imamo veliki deficit radne snage, a bez kvalitetnih djelatnika ne možemo očekivati dizanje turizma, a posebno u segmentu enogastronomije- naglasio je uz napomenu kako treba poraditi i na promijeni kurikuluma srednjih strukovnih škola, a koji su zastarjeli i ne prate potrebe tržišta.
Premda bi, uz otklanjanje svih navedenih nedostataka, trebalo poraditi i na povećanju proizvodnih kapaciteta, proizvođači kulena doživjeli su, nakon pandemijske i ukrajinske krize, novi udarac drastičnim poskupljenjem energenata. Istraživanje provedeno u 18 tvrtki koje bilježe 90 posto ukupne potrošnje električne energije mesne industrije, pokazalo je da su u prošloj godini troškovi električne energije bili 155 milijuna kuna, a u 2022. godini do sada 440 milijuna kuna.
-Takva povećanja cijena ne može pokriti ni ukupna konsolidirana dobit sektora mesne industrije te se od nadležnih tijela očekuju ozbiljnije kompenzacijske mjere, kao i da se dodatno razmotri smanjenje PDV-a s 25 na 13 posto za smrznute mesne, kao i za suhomesnate proizvode – rekao je Kovačević.
Drago Solić iz Centra za stočarstvo Hrvatske agencija za poljoprivredu i hranu potvrdio je kako svinjogojstvo u Hrvatskoj nije u zavidnoj situaciji, jer se broj svinja godinama smanjuje ali da, zbog događanja na globalnom tržištu, svi postaju svjesni da bez domaće proizvodnje primarnog proizvoda, nema ni prerađevina. Smatra kako u Hrvatskoj postoji mogućnost obnove svinjogojske proizvodnje, a proizvodnja suhomesnatnih proizvoda tu otvara veliki prostor.
– Prva asocijacija na Slavoniju i Baranju kada netko tko nije iz ovih krajeva pomisli jest upravo hrana. Kulen je jedan od proizvoda koji čini identitet Slavonije i Baranje, pa je važno raditi na povećanju proizvodnih količina i kontinuitetu kvalitete – rekla je Ivana Jurić, direktorica TZ-a Osječko-baranjske županije.
Prema riječima Andrije Matića, pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije kapaciteti su značajno veći, ali sirovine nedostaje, s obzirom na to da svinja treba biti nešto starija, nešto teža i malo drukčije hranjena.
-Ljudi u stvari žele imati kulen, jer njegova proizvodnja za sobom povlači proizvodnju drugih suhomesnatih proizvoda. Nedostaje nam uvezivanja primarnih proizvođača s prerađivačima. No, smatram da je perspektiva proizvodnje kulena blistava – istaknuo je Matić.
(www.icv.hr, tj, foto: T. Jovanović)
