Premda će na baranjskim poljima žetva suncokreta započeti sredinom rujna, već je poznata početna cijena otkupa za kilogram zrna, pa ratari kalkuliraju hoće li suncokret prodavati odmah ili će pričekati bolju ponudu među kojima bi mogla biti i ona iz susjedne Mađarske.
Naime, osječka tvrtka Žito ponudila je 3,5 kune po kilogramu, ali “šuška” se kako će cijena kasnije biti nešto veća.
Prema riječima Petra Pranjića, poljoprivrednika iz Novog Čeminca i člana Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, očekuje se da bi cijena mogla biti i 4,5 kune po kilogramu.
– Normalno je da uljare počnu s najnižim cijenama, ali kada budu vidjeli da suncokreta nedostaje, što mislim da će se sigurno dogoditi, cijena će ići gore. To se već dogodilo kada je dio baranjskih seljaka počeo voziti suncokret u Mađarsku, gdje se za kilogram dobilo oko 0,50 kuna po kilogramu više nego u Hrvatskoj – rekao je za medije Pranjić dodavši kako nije isključeno da će se takav scenarij ponoviti i ove godine, posebice jer je riječ o državi članici Europske unije, pa nema previše izvozne ‘‘papirologije‘‘- rekao je za medije Pranjić.
Upravo stoga Pranjić smatra kako bi država trebala sufinancirati izgradnju skladišnih kapaciteta i ratarima kao što je to slučaj sada s voćarima, uzgajivačima povrća i vinogradarima.
Ove godine vrijeme je bilo naklonjeno ratarima na osječko-baranjskom području, za razliku od vukovarsko-srijemskog gdje je suncokret gotovo sav polegnut prilikom posljednjeg velikog nevremena, pa ratari očekuju solidne prinose. Sam Pranjić ocjenjuje da će imati oko tri tone zrna po hektaru, a sličnim prinosima nada se i Sabo Šandor, poljoprivrednik iz Karanca.
– Pravo stanje suncokreta bit će poznato tek nakon što kombajni uđu u njive, a to će se dogoditi tek za 15-ak dana. Moram priznati da suncokret dobro izgleda, za razliku od kukuruza koji je praktički spržen – rekao je Glasu Slavonije Sabo, koji je suncokret posijao na 30-ak posto poljoprivrednih površine koje obrađuju.
No, one ratare čije su parcele smještene bliže mađarskoj granici, mogla bi ugroziti jelenska divljač koja posljednjih godina potpuno uništava usjeve. Njihovi prinosi mogli bi biti oko 2 do 2,5 tone po hektaru, pa bi višom cijenom otkupa ipak nadoknadili gubitak.
(www.icv.hr, tj)
