Sposobnost razumijevanja i upravljanja financijama na način koji omogućuje pojedincima da donose informirane financijske odluke, odnosno financijska pismenost, bila je tema današnjeg predavanja koje je, u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, održano u virovitičkom Veleučilištu pod sloganom “Zaštiti svoj novac, osiguraj svoju budućnost”, a sve u sklopu svjetskog i europskog tjedna novca.
Kao glavni cilj ove edukacije istaknuto je pojašnjavanje važnosti financijske pismenosti kod mladih te vođenje brige o vlastitim financijama od najranije dobi. Prema riječima Vanje Dominović, voditeljice Odjela za financijske institucije i makroekonomske analize u HGK, interes škola i fakulteta za ovakav oblik suradnje sve je veći, tako da se aktivnosti organiziraju i van svjetskog i europskog tjedna novca.
– Razina financijske pismenosti u Hrvatskoj kontinuirano raste, odnosno mlade Hrvatice i Hrvati su iznadprosječno financijski pismeni, ako se usporedimo s drugim državama u kojima se statistički prati financijska pismenost. Prostora za unapređenje ima, no smatram da radimo dobar posao i da s ovakvim edukacijama treba nastaviti i dalje- ističe Dominović.
Podaci o kojima je govorila Dominović su rezultati trećeg međunarodno koordiniranog ciklusa istraživanja koje je provedeno u 39 zemalja, uključujući i 20 zemalja članica OECD-a, na gotovo 69.000 ispitanika u dobi od 18 do 79 godina. Hrvatska je s rezultatom od 62% iznad prosjeka svih zemalja koje su sudjelovale u ovom ciklusu istraživanja (60%), a blago ispod prosjeka financijske pismenosti zemalja OECD-a. Davor Lendl, student virovitičkog Veleučilišta smatra pak da znanje o financijskoj pismenosti kod njegovih vršnjaka ipak nije na dovoljnoj razini, te ističe važnost ovakvih edukacija.
– Prema mom mišljenju, smatram da 70 posto mladih nije financijski pismeno i da ne zna dovoljno dobro upravljati svojim novcem. Za nas studente mogućnosti su u posljednje vrijeme dosta velike, tako da se da zaraditi nešto novca s kojim se može raspolagati. Istraživao sam nešto više i o investicijskim fondovima tako da krećem štedjeti od sljedećeg mjeseca, a cilj mi je kroz nekoliko godina uštedjeti oko 7 tisuća eura kako bi imao neku sigurnost i nešto više mogućnosti ako se odlučim za neku investiciju- govori Lendl.
Investicijski fondovi relativno su nov pojam u Hrvatskoj, iako u svijetu postoji više od 250 godina. Unatoč tome, dosta građana prepoznalo je ovaj oblik štednje i ulaganja, njih 240 tisuća ima udjele u fondovima s prosječnom vrijednosti od oko 6.500 eura, no da se u Hrvatskoj može štedjeti više potvrdila je Ana Pisačić, savjetnica u Uredu za praćenje zaštite potrošača HNB-a, a koja je i održala današnje predavanje.
– Naglasak današnjeg predavanja bio je na štednji budući da je razina aktivne štednje u Hrvatskoj, prema dostupnim podacima, relativno niska u odnosu na druge države. Kombinacija štednje i ulaganja u investicijske fondove može biti vrlo učinkovita strategija za financijsko osiguranje i rast kapitala, stoga je važno imati pravilan balans između rizika i povrata te prilagoditi svoje planove štednje i investiranja prema svojim ciljevima i toleranciji na rizik- zaključuje Pisačić.
(www.icv.hr, mra)
