Forumom Zeleno gospodarstvo – poduzetnički izazovi u energetskoj tranziciji okrunjen je u petak, 1. prosinca u Zagrebu cjelogodišnji projekt Poslovnog dnevnika u kojem se već drugu godinu zaredom naglasak stavlja na važnost održivog gospodarstva i zelene tranzicije.

Kroz Zeleno gospodarstvo pomno se prati rad poduzeća koje su prepoznale konkurentske prednosti održivog poslovanja.

Misli globalno, djeluj lokalno

Glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević na samom je početku istaknuo kako je želja projekta bila osim informativne, dodati i edukativnu dimenziju temi zelenog gospodarstva kroz mjesečne priloge i video emisije koje se mogu pogledati na platformama Poslovnog dnevnika. Ovim projektom naglašena je važnost zelene tranzicije kako za Hrvatsku, tako i za Europsku uniju i cijeli svijet.

-Poslovni dnevnik išao je tragom fraze ‘misli globalno, djeluj lokalno’ i pokušao je djelovati lokalno na ovom tržištu na kojem jesmo i tu naglasiti važnost zelene tranzicije, ne samo za građane, nego i za tvrtke, za koje to proces koji je neminovan. Željeli smo biti ti koji će pomoći da se taj proces tranzicije obavi što lakše – kazao je Nišević i najavio kako se projekt nastavlja i iduće godine.

Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kazao je kako Fond već dugi niz godina aktivno surađuje sa svim sudionicima zelene tranzicije – od lokalne uprave do poduzetnika. Brojnim projektima i pozivima, uz snažnu potporu resornog ministarstva, svi se potiču na sudjelovanje u zelenoj tranziciji. Nabrojao je cijeli niz mjera, poput solarizacije i gospodarenja otpadom u koje se vrijedno ulaže.

-Kroz ovakve konferencije jako je bitno da se što više educira i da se vidi spoj suradnje institucija, građana i naših poduzetnika – smatra Balen.

Neophodno je ubrzati energetsku tranziciju

Ravnateljica Uprave za energetiku Kristina Čelić kazala je kako je cilj ubrzati sve aktivnosti vezane uz zelenu i energetsku tranziciju što ovisi o poslovnoj zajednici i prije svega prilikama koje se pružaju.

-Mi smo svjedoci ovih teških vremena u kojima su Vlada premijera Plenkovića i ministar Filipović bili u situaciji kada su morali intervenirati na one utjecaje koji su povezani i izazvani ratom u Ukrajini, a koji su izazvali tektonske poremećaje na tržištima, cijenama i pristupu energetici i ukazali. Naime, nužno je ubrzati energetsku tranziciju prema održivim energentima, ali i smanjiti uvoz i ovisnost o jednom dobavljaču koji je u to vrijeme imao 70 posto udjela na tržištu – kazala je ravnateljica Uprave za energetiku.

-Dogodili su se poremećaji na tržištu na način da je nedostatak infrastrukture ukazao na slabost u energetskom sektoru i infrastrukturu koja nije dovoljna da bi se prijelazi prema obnovljivom zelenom gospodarstvu, ali uz to zadržale sve one sigurnosti opskrbe koje su potrebne da ne bi došlo do drugih kao posljedica što je nedostupnost energenata i nacionalnih zaliha koje nisu u funkciji solidarnosti. Sve su to bile aktivnosti koje je kako Europa, tako i Hrvatska morala staviti na stol i organizirati u tim neočekivanim uvjetima – opisala je Čelić.

Naglasila je kako je za zelenu tranziciju potrebna kvalitetna infrastruktura, a današnja infrastruktura u RH prema njezinom mišljenju pokazuje da je otporna na sve što se u posljednje vrijeme događalo. Navela je brojne pozitivne korake koji su postignuti u zelenoj tranziciji i spomenula kako u ovom trenutku Hrvatska u potpunosti u skladu s europskim zakonodavnim okvirom.

-Krajem lipnja ostvarili smo ono što građani i poduzetnici žele vezano uz samoopskrbu i mogućnosti daljnjeg razvoja energetskih zajednica, au tome nam je naravno partner Hrvatska elektroprivreda, posebno operatori distribucijskog sustava koji se velikim koracima uključuju u nove solarne elektrane i građanima i poduzetnicima omogućuju da uđu u taj novi svijet samoopskrbe. Tako, osim što se smanjuje cijena, relativno brzo se vraća i investicija – napominje Čelić.

Primjedba vezana uz samoopskrbu da građani izlaze iz samoopskrbe, Čelić uvjerava, više se neće događati zahvaljujući suradnji s Ministarstvom financija i davanjima koja idu prema porezima građana ukoliko prije u kategoriju da su isporučili više od onoga što su povukli iz mreže – ta će biti valorizirana u vrijednosti do nekadašnjih 10.000 kuna (1327,23 eura) i bit će neoporeziva. To je predviđeno do kraja 2025. godine, a najavljeno je da će se i dalje raditi i na adekvatnom sustavu u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

‘Vidi se pozitivan entuzijazam’

Održana je i zanimljiva panel diskusija na temu ‘Financiranje održivih projekata’ na kojoj su zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mirko Budiša , gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin , direktor Sektora za energetiku u Turbomehanici, Igor Grozdanić i pomoćnik ravnatelja za zaštitu okoliša, sustava upravljanja i poslovnih usluga u Končaru Goran Romac raspravljao je o tome kako poduzetnici mogu dobiti financijsku podršku za održive projekte, iznosima ulaganja, troškovima pripreme projekta, financijskim beneficijama, zakonskim obvezama vezanim uz ESG izvještavanje.

Rast u hrvatskom zelenom gospodarstvu je neosporan, no pred Hrvatskom je još puno posla. Grozdanić je rekao kako je energetska tranzicija počela 90-ih godina prošlog stoljeća, a Hrvatska je stigla liberalizacijom tržišta 2007. godine.

-Vidi se koliko kasnimo i naši uspjesi do sad nisu adekvatni prema jednoj Irskoj ili Sloveniji. Reći ću jednu poražavajuću stvar, naš nacionalni energetski klimatski plan kad ga uspoređujemo sa Slovenijom ipak zaostaje oko nekih stvari. Uočavam da je Slovenija fokusirana na manje projekte, na građane i malo i srednje poduzetništvo, a Hrvatska daje u energetskom planu i strategiji jedno otvoreno igralište gdje se svi mogu igrati. A tamo gdje se svi mogu igrati na kraju ne bude od toga ništa – komentirao je Grozdanić.

Naveo je kako u Hrvatskoj imamo 428 općina i 127 gradova i većinu ih je mnogo neriješenih prostorno-planskih stvari, naveo je i primjer kojem je sam svjedočio.

-Došao sam nedavno u jednu općinu, prekrasnu dvoranu, vrtić i školu, ali ne možemo staviti solare, jer nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi. Škola ima tri vlasnika – općina, županija i država, dok dvorana još nije uvedena u prostorni plan i tako 120 kW zjapi prazno – opisao je Grozdanić.

No naglašava kako nije sve negativno, već je iznimno pozitivno ocijenjeno povjerenje u hrvatske institucije iu Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s kojim godinama surađuje.

-Vidi se pozitivan entuzijazam i promišljanje. Dobra je i Uprava za energetiku i Agencija za ugljikovodike. Ima pomaka – komentirao je Grozdanić.

Očito je da interesa ima

Napredak u zelenom gospodarstvu je očit, no potrebno je nastaviti s radom i napretkom. Budiša vjeruje kako su i poduzetnici lokalne zajednice osvijestili potrebu za energetskom tranzicijom, te da činjenica da interes ima očita po interesu za natječaje nadležnog fonda govori sama za sebe.

-Ne smijemo zaboraviti da kad govorimo o Hrvatskoj u globalnom kontekstu, moramo se dotaknuti rata u Ukrajini, cijena energije i inflacije, koji su doveli do toga da se u fokus stavi energetska neovisnost društva, države i gospodarstva. Kad govorimo o poduzetništvu, njihova neovisnost je u principu i pitanju njihove konkurentnosti – smatra Budiša.

Potvrdio je kako je u početku bilo problema pogotovo s pripremom lokalnih zajednica za ulaganje u energetsku učinkovitost, no sada zajednice ne znaju koga pitati, te su predloženi projekti sve konkretniji i bolji.

Gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin komentirao je kako ih je u tom gradu na zelenoj tranziciji najviše natjerao energetski šok zbog rata u Ukrajini nakon kojeg su svi preko noći bili prisiljeni promisliti kako smanjiti silne troškove. Pojasnio je i što su konkretno poduzeli kako bi smanjili troškove.

-Postavili smo pet solara na zgradu muzeja, dvorac Pejačević, bolnicu i zgradu Virkoma kako bismo na taj način utjecali na iste račune. Moram pak pohvaliti Vladu, jer smo mi jedna od rijetkih europskih zemalja gdje je Vlada na ovaj način financirala električnu energiju i to nas je spasilo.

Goran Romac iz Končara rekao je kako se ova tvrtka intenzivno bavi zelenim i digitalnim gospodarstvom.

-Končar u svojoj srži poslovanja ima i zeleno i digitalno te sebe vidi kao kredibilnog partnera u europskoj zelenoj tranziciji – rekao je Romac.

Naglasio je Končarevu vjetroelektranu izgrađenu 2012. godine koja u prosjeku godišnje proizvodi 25 milijuna kWh električne energije. Uz to je dodao kako je Končar već prije više godina pokrenuo liniju green transformatora s ekološki prihvatljivim izolacijskim tekućinama, u čijoj je proizvodnji dodatno smanjen udio CO2. Sva električna energija koju Končar kupuje također dolazi iz obnovljivih izvora.

Primjeri dobre prakse

Na panelu su se kroz petominutne intervjue predstavili i poduzetnici koji su proveli ‘zelene’ projekte – Ivan Jovičić , voditelj SME prodaje Elektroničkih računala i Nenad Šarančić, direktor tvrtke Energycom.

Jovičić je naglasio kako su reakcije njihovih klijenata na inovativan način poslovanja bez trošenja papira pozitivne, jer povećavaju transparentnost i odlično su digitalno rješenje. Šarančić je najavio širenje kapaciteta i kako je važno vjerovati u zelenu energiju i smanjenje emisije ugljičnog dioksida.

Fotografije s Foruma zeleno gospodarstvo i panel diskusije održane jučer u Zagrebu možete pogledati OVDJE.

(poslovni.hr)