Čaša toplog mlijeka, opuštajuća glazba, udoban jastuk i madrac obučeni u mirisnu posteljinu, samo su neki od načina koji nam pomažu utonuti u opuštajući san nakon napornog i dugog dana. Dok su to faktori kojima možemo „manipulirati“ kako bismo utonuli u svijet snova, ono što nas tamo očekuje je izvan naše kontrole. Zabavni, uznemirujući, lijepi, zastrašujući, zbunjujući ili racionalni – sve to mogu biti snovi, odnosno priče i slike koje naš um stvara dok spavamo, sjećali li ih se ujutro ili ne.

Kako bi svoje najmlađe zaštitili upravo od tih neugodnih snova, odnosno noćnih mora, članovi indijanskog plemena Ojibwa nekada su koristili su takozvane dreamcatchere iliti hvatače snova (snovolovke).

„LOŠI SNOVI IZGORE NA SVJETLOSTI“

Legenda o postanku hvatača snova kaže da se vraču iz plemena Lakota u viziji pojavio Iktomi, veliki učitelj mudrosti. Dok se obraćao starom vraču, unutar obruča od vrbe, ko-njske dlake i perli pleo je mrežu te pričao životnim ciklusima i dobima. Kada je završio s pričom, dao je vraču mrežu te objasnio kako je ona savršeni krug s rupom u sredini te da će se ono dobro u životu uhvatiti u mrežu, a zlo će propasti u rupu u centru mreže. Isto vrijedi i za snove – oni dobri, koji u sebi čuvaju znanje i uspomene, lebde kroz mrežu i njezin centar te niz delikatna pera skliznu do osobe koja sanja. Oni loši, strašni i uznemirujući, upetljavaju se u mrežu snovolovke te na prvoj svjetlosti dana izgore i zauvijek nestanu.

Iako ovo nekima zvuči kao bajka ili davno zaboravljena legenda, hvatači snova su i danas popularan ukras koji krasi mnoge domove. Dok ga neki imaju samo iz estetskih i ukrasnih razloga, postoje i ljudi koji su fascinirani prošlošću ovog značajnog dijela indijanske kulture i njegovog duhovnog značenja. Jedan od njih je i Virovitičanin Antonio Kopsch koji se već šest godina bavi izradom snovolovki. Kako sam kaže, sve je počelo slučajno, „baš kao što i sve najbolje stvari u životu počnu“.

– Moj kolega je slomio nogu te smo iz dosade počeli izrađivali snovolovke – kroz smijeh otkriva Antonio kojemu se, s obzirom da je kreativac po prirodi, to toliko svidjelo da ih je odlučio nastaviti raditi i kad je kolega opet „prohodao“.

Kako kaže, nije stao do danas, kada mu je izrađivanje ovih kompleksnih simbola preraslo u posao. Osim indijanske kulture, kroz svoje rukotvorine povezao je i druge kulture svijeta.

KOMBINACIJA KULTURA

– Ovo što radim je kombinacija indijanske i indijske kulture, odnosno dreamcatchera i mandale (op.a. – mandala na Sanskrtu znači krug, počiva na psihi i odnosi se na simbole koji se crtaju u kružnom obliku). To su dva potpuno različita gledanja na svijet, ali kroz isti simbol. Zapravo sam izmislio svoj vlastiti art – otkriva ovaj osebujni Virovitičanin, aktivni član Kreativne udruge Unikat koja mu je bila od velike pomoći kada je tek počinjao i čiji štand na raznim sajmovima i izlaganjima krase njegovi uradci. Predsjednica udruge Jasna Baranjec Keserica i potpredsjednica Đurđica Giba su bile, kaže Antonio, divne prema njemu i dandanas, što god mu treba od materijala, uvijek uskoče i pomognu.

Za svoje originalne ideje koje pretvara u predivna djela koristi sve materijale koji su mu dostupni i koji mu dođu pod ruku, kao npr. drvo, žicu i kožu, cvijeće, školjke… Ako nešto ne može pronaći u trgovini, naruči preko interneta, a pera (koja su po nekima vizualno najzanimljiviji dio jedne snovolovke) dobiva od – lovaca. Njegove snovolovke svoje mjesto pronađu u kućama i stanovima, ali se mogu postaviti i kao prekrasan ukras u prirodi, primjerice, na drvetu ili na terasi.

STIGLA DO HAVAJA

Na pitanje kako izgleda, koliko traje i je li zahtjevan proces nastanka hvatača snova od same ideje do realizacije, Antonio iskreno priznaje da kada radiš ono što voliš, vrijeme je relativan pojam.

-Mislim da se svatko tko se bavi onime što istinski voli, može poistovjetiti s tim. Sada sam došao do faze kada mogu na papir staviti oblik i ideju što želim stvoriti i po tom radim, tako da se, naspram ranije, proces definitivno promijenio jer su radovi postali sve kompleksniji. Ljudi mi se jav-ljaju sa svojim određenim idejama, tako da ponekad i po mjesec, dva radim na jednom primjerku. Moram priznati da sam zadivio sam sebe do koje točke sam došao i kamo me sve taj moj put može odvesti – priznaje A. Kopsch.

Tako se na njegovim rukotvorinama mogu naći motivi leptira, vilin-konjica, pauna, cvijeća i drugih tematskih snovolovki koje su naručitelji sami poželjeli, a Antonio želju pretvorio u prekrasan ukras.

Što se tiče njegovih radova, njih put odvodi po cijelom svijetu. S obzirom da njegova Facebook stranica „Dream maker“ broji blizu deset tisuća obožavatelja njegova rada te da je jako aktivan u zajednici, javljaju mu se ljudi iz svih zemalja, i onih bližih i onih daljih, kako bi postali ponosni vlasnici njegovih djela. Tako se danas može pohvaliti da su njegovi atraktivni hvatači snova našli svoj novi dom u gotovo svim državama svijeta, od nekih za koje, priznaje, nije niti znao da postoje. Tako je njegova snovolovka stigla i do „raja na zemlji“ – Havaja.

Planira otvoriti i vlastiti obrt

Na pitanje gdje se vidi u budućnosti, Antonio s osmijehom odgovara kako želi što manje o tome pričati, a više kroz djela pokazati.

– Toliko ideja imam da nekada mislim da ih ne mogu sve niti realizirati. Trenutno imam svoj web shop koji, osim dreamcatchera, sadrži i nakit i svakojake „ludorije“ za koje ljudi niti ne znaju da postoje. Vjerujem da ću ove godine otvoriti i svoj obrt ako se sve posloži – s osmijehom zaključuje ovaj virovitički kreativac koji je predivan primjer kako čovjek, bez obzira koji posao odabere, može biti veličanstven u tome što radi. (www.icv.hr, ea)