I dok su u prijašnjem mandatnom razdoblju izdvajanja za obrazovanje bila ispod 30 posto, u razdoblju od 2017. do 2019. godine čak tri grada je imalo prosječni udjel izdvojenih sredstava za obrazovanje iznad 50 posto, njih devet iznad 40 posto, 20 gradova između 30 i 40 posto…

Grad Pazin apsolutni je rekorder izdvajanja za obrazovanje u ovome mandatu sa uloženih preko 17 tisuća kuna po stanovniku, a uz Križevce i Slavonski Brod jedini je grad koji je za obrazovanje u razdoblju od 2017. do 2019. izdvajao preko polovice proračuna. Uz njih, oko 30 gradova je izdvojio između 30 i 50 posto, što je znatno povećanje u odnosu na ranije razdoblje. Ponajprije zbog velikih kapitalnih ulaganja sufinanciranih iz EU, kroz gradnju ili dogradnju škola i sportskih dvorana te vrtića ili energetskih obnova. Napravili smo analizu o izdvajanju za obrazovanje na temelju podataka konsolidiranih proračuna – piše gradonacelnik.hr

Najveći dio gradova ulaže u bolju kvalitetu obrazovanja, odnosno nadstandard, izdvajanjem sredstava za primjerice dodatni rad s darovitom djecom, logopede, dodatne edukacije, dodatna sredstva izdvajaju se i za prijevoz učenika, a kroz EU projekte osiguravaju pak pomoćnici u nastavi, besplatna prehrana za najpotrebitije ili za zdravu prehranu. Sve veći broj gradova uvela je stipendije ili ih povećala, a neki, poput Križevaca, Poreča, Čakovca, Umaga, Kutine, Virovitice ili Vukovara, imaju i stipendije za studente, iako visokoškolske ustanove nisu u njihovoj nadležnosti. Nisu niti srednje škole, ali su se mnoge, poput Čakovca, uključile u pomoć školama u provedbi EU projekata, a Umag pak vlastitim sredstvima će graditi srednju školu. U Umagu je već omogućena i nastava u jednoj smjeni, a u kojem pravcu idu svi gradovi, a sve više ih ima i produženi boravak. Tome su pridonijela velika kapitalna ulaganja, pa se prije svega kroz EU sufinanciraju gradnje ili dogradnje škola i sportskih dvorana ili se pak energetski obnavljaju… Upravo se je stavka kapitalnih ulaganja od 2018. godine znatno povećala, pa tako i izdvojena sredstva za obrazovanje, a vezana je upravo za pojačano povlačenje novaca iz EU. Upravo su se sredstvima iz EU gradili i dograđivali vrtići, pa je u mnogim gradovima omogućen smještaj mališana u vrtić ili u jasličke skupine ili su pak povučena sredstva za uvođenje popodnevne smjene.

U analizu je uključena proračunska stavka rashoda za obrazovanje koja uključuje primjerice predškolsko i osnovno obrazovanje, srednjoškolsko obrazovanje, visoko obrazovanje, dodatne usluge u obrazovanju…

I dok su u prijašnjem mandatnom razdoblju izdvajanja za obrazovanje bila ispod 30 posto, u razdoblju od 2017. do 2019. godine čak tri grada je imalo prosječni udjel izdvojenih sredstava za obrazovanje iznad 50 posto, njih devet iznad 40 posto, 20 između 30 i 40 posto…

Po proračunskom udjelu namijenjenom obrazovanju predvode srednji i veliki gradovi, iako se je u top deset našao i mali grad – Pazin, koji je i vodeći gleda li se izdvajanje za obrazovanje u odnosu na broj stanovnika, gdje pak u top deset prevladavaju srednji gradovi.

S izdvojenih 17 tisuća kuna po stanovniku za obrazovanje u razdoblju od 2017. do 2019. godine predvodi Grad Pazin, slijedi ga Poreč s izdvojenih 15,3 tisuće kuna po stanovniku, Virovitica 11,2 tisuće, Umag 10,8 tisuća kuna, Labin gotovo 10,3 tisuće, Dubrovnik i Čakovec oko 9,9 tisuća kuna, Rovinj 9,6 tisuća, Krk 9,3 tisuće kuna i Crikvenica 8,9 tisuća kuna. Gleda li se prosječni udjel izdvajanja za obrazovanje u tom razdoblju, predvodi Grad Križevci sa 55,69 posto, Pazin sa 53,04 posto, Slavonski Brod 51,90 posto, Čakovec 49,89 posto, Kutina 48,45 posto, Bjelovar 47,37 posto, Krapina 45,82 posto, Vinkovci 45,51 posto, Virovitica 45,30 posto i Velika Gorica 43,89 posto.

Ilok je imao najveći rast izdvojenih sredstava za obrazovanje u trogodišnjem razdoblju, za preko 5,5 tisuća posto, Nin oko 3,5 tisuće više, Ogulin 1,1 tisuću posto više, Knin tisuću posto, Pleternica 591,6 posto, Ivanec 440,94 posto, Prelog 335,71 posto, Vukovar 294,7 posto, Čazma 292,61 posto i Lepoglava 272,27 posto. Ilok je imao i najveći rast udjela izdvojenih sredstava za obrazovanje, preko 3.000 posto, Nin gotovo 2 tisuće posto, Ogulin 734 posto, Knin 612,32 posto, Ivanec 223,60 posto, Vukovar 164 posto, Vodnjan 149,49 posto, Čazma 135,66 posto, Pleternica 128,44 posto te Orahovica 127,56 posto.

Virovitica: Izdvajanja od vrtića do visokih škola

Grad Virovitica je izdvojio po stanovniku 11,2 tisuće za obrazovanje, odnosno prosječno 45,3 posto u trogodišnjem razdoblju.

Za gradnju opremanje i obnovu vrtića, osnovnih škola i dvorana, Grad je uložio gotovo 150 milijuna kuna. Izgrađen je novi Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju, kao i trodijelna sportska dvorana. U novom COOR-u je po prvi puta otvoren dječji vrtić za djecu s teškoćama u razvoju i uveden program za učenike srednjih škola. Energetski je obnovljena OŠ Ivane Brlić Mažuranić, PŠ u Milanovcu i DV Cvrčak kako bi se poboljšali materijalni i tehnički uvjeti te proširili kapaciteti i podignula kvaliteta pruženih usluga, otvoren je novi dječji vrtić u Svetom Đurađu te po prvi puta omogućeno da budu upisana sva djeca s liste. Nakon preseljenja COOR-a u novu, modernu zgradu Virovitica je staru zgradu, zbog velikog broja neupisane djece prijašnjih godina, adaptirao i prenamijenio za potrebe vrtića.

Grad sufinancira rad vrtića, godišnje preko 7 milijuna kuna, omogućava besplatne radne materijale za učenike osnovnih škola kojima je Grad Virovitica osnivač. Lani je izdvojeno 300 tisuća kuna, a od 2016. godine je za besplatne udžbenike i radne materijale Grad izdvojio gotovo 4 milijuna kuna. Provodi već i petu fazu EU projekta besplatne školske prehranu za djecu u riziku od siromaštva vrijednu 291,3 tisuće kuna, sufinancira prijevoz učenika, za što se godišnje izdvaja 1,6 milijuna kuna, nadalje, sufinancira se produženi boravak u školama sa 60 posto. Grad u sustavu stipendista trenutno ima 45 studenata. Mjesečni iznos stipendije je 800 kuna i stipendisti je primaju svih 12 mjeseci u godini. U posljednjih 10 godina za studentske stipendije smo izdvojili preko 2,7 milijuna kuna. Sufinancira se i sa 100 tisuća kuna godišnje rad Visoke škole za menadžment u turizmu i informatici te studij Drvne tehnologije sa 250 tisuća kuna.

(gradonacelnik.hr)