U organizaciji Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica te Ogranka Matice hrvatske u Virovitici, večeras (četvrtak) je predstavljena znanstvena monografija „Pedagogijska aksiologija“ prof. dr. sc. Mirka Lukaša s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i suautora dr. sc. Deana Cikovca.
Prije samog predstavljanja, sve okupljene, među kojima su bili i predsjednica Gradskog vijeća Grada Virovitice Ivančica Fett – Škvarić te načelnik Policijske uprave virovitičko-podravske Marcel Štrok, uvodno su pozdravili ravnatelj virovitičke Knjižnice Robert Fritz i Dubravka Sabolić iz Ogranka Matice hrvatske Virovitica.
TKO I ŠTO NAS SVE ODGAJA?
Nova disciplina u pedagogiji, po kojoj knjiga nosi naziv, proizvod je znanstvenog istraživanja potvrđenog od strane struke te govori o odgojnim vrijednostima. Autori ističu kako su ih na pisanje monografije potaknuli trenutni odgojni diskurs i promoviranje vrijednosti u suvremenoj društvenoj praksi. Knjiga sadrži poglavlja o pojmovnom određenju aksiologije, vrijednosti te subjektivnom i objektivnom pristupu pojmu vrijednosti.
– Doista nas puno izvora informacija oblikuje kao čovjeka – obitelj, prijatelji, poznanici, učitelji, pa čak i crkva te slobodno vrijeme. Od nekoga čujemo lijepe riječi, od nekoga psovku ili ružan izraz, od nekoga u narodu već poznati trač… I to je ta baza koja nas počinje oblikovati. Međutim, mi rastemo kao čovjek, idemo prema vrhu te baze, piramide, i na vrhu odbacujemo ono što nam ne treba, što nije dobro da bismo prenijeli drugima. Život ide dalje, piramida se opet širi, a to što smo prikupili prenosimo drugima, našoj djeci koja će baštiniti ono što su dobro ili loše pokupili od nas, pa će i oni sami to prenositi drugima. Tako nastaje vrtlog života, nešto što je nezaustavljivo i prijenos tih vrijednosti postoje neuhvatljiv, nezadrživ te traje do dana današnjega – profesor Mirko Lukaš detaljno objašnjava bivanje čovjekom.
Čitajući knjigu, autor iste priznaje da je i sam nekoliko puta zastao kako bi promislio o pročitanome. Isto savjetuje i ostalim čitateljima jer knjiga pruža jasnije temelje u „ulogu“ koju nam je život odredio.
– Svi mi po svojim funkcijama i „ulogama“ u društvu odgajamo – svatko na svoj način. Bili mi tate, mame, prijatelj, kum, ujak ili stric. Negdje je to manje vidljivo, negdje više, ali sama naša nazočnost kao čovjeka je već odgojna situacija i ona nas poučava, zove nas da budemo pažljivi i da pažljivo posredujemo ono što posjedujemo – govori profesor Lukaš.
AKSIOLOGIJA KAO NEPOZNANICA
Autori se u knjizi bave uvažavanjem vrijednosnog sustava u odgojnom kontekstu koristeći termin aksiologija koji je u aktualnom diskursu skoro u potpunosti zanemaren.
– Aksiologija kao takva možda ostavlja dojam nejasnog pojma, ali ono o čemu doista progovaramo jesu vrijednosti. Kada govorimo o vrijednostima, prirodno pomislimo na nešto materijalno opipljivo i nešto što možemo predočiti. Međutim, sama knjiga koncentrirana je na stvari koje nisu materijalno vrijedne. U svom radu sa studentima uočavamo jedan problem, u pedagoškoj literaturi prepoznat kao „kriza odgoja“ koja je uzela zamah i počela s manifestacijom. Naime, djeca i studenti sve manje vide vrijednost u obrazovanju, a taj neuspjeh sustava obrazovanja da ukaže na to da postoje stvari koje su puno važnije od samog znanja je ono što ova knjiga pokušava istaknuti – naglasio je suautor knjige Dean Cikovac.
Refleksija ovakvoga stanja su sveopća društvena zbivanja koja započinju učestalim vrijeđanjima i uništavanjem svega vrijednog, navode u knjizi. Stoga je opravdano istaknuti rješenje za kojim se traga i što je znanost iznjedrila kao zaključak: „odgajati mogu samo odgojene osobe“. Sve ostalo je uzaludno iskušavati, a kamoli dopuštati upliv u obiteljski, školski, vršnjački, društveni i kulturološki odgojni kontekst, zaključuju autori.
Kao odgojno-obrazovni djelatnici, Lukaš i Cikovac shvaćaju nužnost povezivanja konkretnog pristupa sa specifičnim iskustvima učenika, stoga se na koncu knjige aksiologija implicira u suvremenu pedagogijsku profesiju.
Monografija „Pedagogijska aksiologija“ izašla je iz tiska nakon provedenih međunarodnih recenzija koje potpisuju prof. dr. sc. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Wolfgang Müller-Commichau, profesor pedagogije i andragogije te doc. dr. sc. Martin Strouhal, ugledni češki filozof.
(icv.hr, dj)