Tri znanstvenika, Alain Aspect, John F. Clauser i Anton Zelinger dobili su 2022. godine Nobelovu nagradu za fiziku. Radeći neovisno, tri laureata izvela su ključne eksperimente koji su utvrdili kvantno svojstvo isprepletenosti. Ovo je neobičan učinak pri čemu dvije ili više čestica pokazuju mnogo jače korelacije nego što je to moguće u klasičnoj fizici. Isprepletenost igra važnu ulogu u kvantnim računalima, koja bi u načelu mogla nadmašiti konvencionalna računala u nekim zadacima. Ono što klasična računala izrade za desetak godina, kvantna računala izrade za tek nekoliko sekundi. Tako se može dobiti računalo koje je neusporedivo brže od klasičnog računala. To će omogućiti da se rješavaju problemi, koji je danas nemoguće riješiti s klasičnim računalima. Kako bi približio spomenutu tematiku širem krugu zainteresiranih, teorijski fizičar Miroslav Dorešić održao je po Hrvatskoj niz predavanja o toj tematici.
U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Virovitici u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica Dorešić je jučer (ponedjeljak) održao predavanje pod nazivom “Nobelova nagrada za fiziku 2022. – Temelj za kvantna računala”.
-Kod fenomena kvantne spregnutosti četica, ako one imaju istu valnu funkciju, može se dogoditi da dvije čestice koje su izuzetno udaljene, da su one u međusobnoj vezi, tako da je jednoj spin prema dolje, dok je drugoj spin prema gore. To je davno pronađeno na teorijskoj razini, ali se tome protivio Albert Einstein, jer se zo protivilo njegovoj teoriji relativnosti. On je to nazivao “sablasnim djelovanjem na daljinu”. Trojica fizičara, Alain Aspect, John F. Clauser i Anton Zelinger uspjela su to eksperimentalno utvrditi. Potvrdili su da taj fenomen postoji. To je 50 posto temelj funkcioniranja kvantnih računala. Kvantna spregnutost je najveće otkriće u povijesti znanosti u spoznajnom smislu. Korelacija između dvije čestice odvija se trenutno. To je najviše zabrinjavalo Einsteina, jer je u suprotnosti s njegovom teorijom relativnosti. To je ljudskom zoru i shvaćanju nepojmljivo. Mi kao ljudi nemamo predodžbu što se tu zapravo događa – između ostalog naglasio je Miroslav Dorešić.
Zainteresirani građani s velikom su pažnjom popratili ovo predavanje te na kraju postavili i nekoliko pitanja uz budućnost ove teme.
Danas u mirovini, profesor Dorešić ima bogato radno iskustvo na području matematike i fizike. Objavio je više znanstvenih radova iz područja teorijske i matematičke fizike u najeminentnijim svjetskim časopisima. Radio je, između ostaloga, kao profesor matematike i fizike u Matematičko-informatičko obrazovnom centru u Zagrebu, asistent na Zavodu za fiziku Elektrotehničkog fakulteta u Zagrebu, na Institutu Ruđer Bošković, u Ministarstvu prosvjete i športa te na mnogim drugim važnim projektima kao što je kurikularna reforma i državna matura.
(www.icv.hr, mš, foto: M. Šolc)
