U Tehnološko-inovacijskom centru u Virovitici, u sklopu konferencije „Pametna sela-europski koncept razvitka ruralnih područja“, održana je panel rasprava na temu „Pametna sela – mogućnosti i dosadašnje prakse u RH“. Sudionici panela su bili gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin, gradonačelnik Orahovice Saša Rister, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Virovitičko-podravske županije Bojan Mijok, načelnik općine Sopje Berislav Androš, ravnateljica Agencije za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije (VIDRA) Emina Kovač i voditeljica LAG-a Virovitički prsten Sanja Stubičar. 

Konferenciji su, između ostalih, nazočili i zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, ravnatelj Uprave za regionalni razvoj u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Ivan Bota, virovitičko-podravski župan Igor Andrović.

S obzirom na to da se nalazimo na području Virovitičko-podravske županije, koji bi trenutno bio glavni neiskorišteni potencijal ovoga područja u koji bi se moglo uložiti i time pridonijeti sveukupnom razvoju ruralnih područja, bilo je pitanje upućeno gradonačelniku Virovitice Ivici Kirinu.

– Razvijene zemlje pametno raspolažu onime svojim resursima te fokus usmjeravaju na potencijale koje posjeduju. Odlučili smo se voditi takvim načinom razmišljanja. Mi smo danas županija s najbrže rastućim brojem visokoobrazovanih ljudi baš iz razloga jer smo, kada smo uvidjeli priliku, osnovali Visoku školu – danas Veleučilište, na kojem studiraju mladi iz cijele Hrvatske, na što smo osobito ponosni. Ti obrazovani ljudi danas rade na EU projektima i pomažu nam u povlačenju europskih sredstava koji su temelj našega razvoja. Krenuli smo s obnovom svih objekata kulturne baštine kako bi ojačali i ruralni turizam od kojega će profitirati i naši poljoprivrednici. Prednost ovoga dijela Hrvatske je upravo bogata i plodna zemlja kao i vrijedne ruke naših poljoprivrednika koji je obrađuju. Imamo i geotermalni potencijal koji ćemo, nadam se, u budućnosti koristiti za grijanje zgrada, proizvodnju hrane i slično. Ključno je okrenuti se potencijalima kojima raspolažemo, a to su prvenstveno ekološka proizvodnja hrane, podizanje visokodohodovnih kultura, te mi kao jedinica lokalne i regionalne samouprave pomognemo svojim proizvođačima u skladu s mogućnostima, a koje se odnose na osiguravanje infrastrukture poput, recimo, sušionice voća i povrća – rekao je Kirin.

Što biste istaknuli kao najveću posebnost Virovitičko-podravske županije i njezinih ruralnih potencijala unutar RH kao cjeline te smatrate li da njihova realizacija može privući i ulagače iz drugih dijelova Hrvatske, pa i EU-a? Na ovo pitanje je odgovorio Saša Rister, gradonačelnik Orahovice.

– Poljoprivreda, drvno-proizvođačka industrija, turizam. Mi smo u Orahovici perjanica turizma u Virovitičko-podravskoj županiji, a trenutno provodimo najveći projekt na našem području – Uređenje Orahovačkog jezera i Ružice grada sa smještajnim kapacitetima, bungalovima, svime onime što nam doista i treba. Tu je zdravstveni turizam. Od ove godine imamo jedan srednjoškolski razred fizioterapije, a uskoro ćemo otvoriti i Centar za kardiovaskularne bolesti… Danas, na prigodnoj svečanosti su dodijeljene Zlatne kune HGK-a, a dva su dobitnika s područja Orahovice, perjanice naše drvno-prerađivačke industrije. Pri kraju nam je izgradnja nove poduzetničke zone. Trenutno provodimo ili imamo u provedbi 120 milijuna kuna vrijednih projekata. Iščekujemo brzu cestu jer će ona i nama dati novi gospodarski zamah – rekao je Rister.

Na koji se način, sukladno vašem mišljenju, mladi ljudi mogu motivirati za bavljenje poljoprivredom uslijed rapidne urbanizacije suvremenog svijeta koja primarni gospodarski sektor označava kao nepopularan? Smatrate li da, unatoč opće poznatim nedostacima, život na selu sa sobom nosi i određene prednosti u odnosu na život u gradu te, ako da, koje biste istaknuli kao preporuku mlađim generacijama da ostanu u svojim rodnim mjestima, bio je upit postavljen Bojanu Mijoku, pročelniku Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Virovitičko-podravske županije.

– Virovitičko-podravska županija godina provodi različite programe i mjere kako bi motivirale mlade na bavljenje poljoprivredom. Cilj je omogućiti svakom mladom čovjeku i njegovoj obitelji da pristojno žive „od svojih ruku“ i svojeg rada. Mi stvaramo, a i u budućnosti ćemo stvarati infrastrukturu da mladi ljudi i njihove obitelji, ovdje u ruralnim područjima Lijepe naše, imaju iste uvjete za život kao i u velikim sredinama. Život je ovdje lijep, a kada nam dođe brza cesta od Zagreba, bit će to još i ljepše i bolje. Brza cesta će nam otvoriti novu perspektivu i za razvoj poduzetništva i gospodarstva, ali i dodatno oplemeniti naše područje. Imamo i projekt kojim ćemo dovesti brzi internet na 46 posto područja Virovitičko-podravske županije. Brzi, širokopojasni internet danas je važan faktor razvoja nekog područja, jer on daje mogućnost mladima da svoje poduzetničke inicijative stvaraju iz bilo kojeg kraja Hrvatske, u ovom slučaju ruralnih područja – rekao je Mijok.

Što biste izdvojili kao posebnost svoje županije i općine čija bi konkretna realizacija ne samo pomogla u sprječavanju daljnje depopulacije, već i aktivno doprinijela u privlačenju ljudi, bilo je pitanje upućeno Berislavu Androšu, načelniku općine Sopje.

– Prepoznatljivi potencijali našeg područja su poljoprivreda, prirodni potencijali i ruralni ili seoski turizam. Virovitičko-podravska županija je stvarala značajne korake u ta tri segmenta, kroz ulaganja u kurije i dvorce ili sustave navodnjavanja. Na području općine Sopje je pokriveno 1.280 hektara poljoprivrednih površina, a u izgradnji je druga faza, novih 580 hektara. Smatram da naša ministarstva, agencije i Fond za zaštitu okoliša imaju širok spektar natječaja na koje se mogu prijaviti gotovo svi, te moramo raditi na tome da prijavitelje pripremimo i usmjerimo na to da povlače sredstva. Osim tranzicije i digitalizacije bitno je to da je našim mještanima svaka informacija dostupna i da im putem natječaja omogućimo iste uvjete kao i u većim mjestima. Potrebno je ujediniti poljoprivredu i turističke potencijale, a lokalno stanovništvo educirati i pripremiti na taj iskorak. Naša županija ima puno potencijala, na nama je kako ćemo ih iskoristiti – rekao je Androš.

Sljedeće pitanje bilo je usmjereno ravnateljici VIDRA-e, Emini Kovač. Ravnateljica ste Agencije za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije, agencije čija je zadaća planiranje, izrađivanje i implementiranje razvojnih, društveno odgovornih i profitabilnih projekata, možete li nam malo više reći o samom djelovanju Agencije? Kakva je situacija s europskim projektima na razini vaše županije?

– VIDRA od 2018. godine ima  status regionalnog koordinatora. Mi smo produžena ruka Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Danas smo fokusirani isključivo na javni sektor i institucije kojima je osnivač RH. Imamo odličnu suradnju s našim gradovima i općinama, Poduzetničkim inkubatorom VPŽ, kao i lokalnim razvojnim agencijama. Svi oni prate natječaje i stoga ne čudi kako smo godinama u hrvatskom vrhu po povlačenju europskih sredstava. Radujemo se novim natječajima, spremni smo s projektima, a naših 27 djelatnika u VIDRA-e, veseli se novim izazovima – rekla je Kovač.

O Lokalnoj akcijskoj grupi (LAG) Virovitički prsten, govorila je njena voditeljica Sanja Stubičar.

– Na području Virovitičko-podravske županije imamo 3 LAG-a, s time da je Virovitički prsten i po broju stanovnika i po području najveći. Obuhvaćamo sjeverozapadni dio naše županije, to su općine Suhopolje, Gradina, Lukač, Špišić Bukovica, Pitomača i grad Virovitica kao glavno centralno i administrativno središte. Ono što bih istaknula u radu LAG-ova općenito pa tako i našeg LAG-a je bottom-up pristup. To je pristup u kojem se na najnižoj razini definiraju glavne potrebe i ciljevi razvoja područja kojeg obuhvaćamo te se na temelju tih potreba se definiraju mjere i aktivnosti za ostvarenje tih ciljeva, a bitna je i uključenost sva tri sektora, javnog, civilnog i gospodarskog – rekla je Stubičar.

Koliko ste zadovoljni pristupom zdravstvenim, obrazovnim i drugim uslugama koje su na raspolaganju u vašem gradu, ali i u okolnim sredinama uzimajući u obzir da su spomenute usluge među glavnim prioritetima koncepta Pametnih sela, te smatrate li da se sredstva iz fondova Europske unije u tu svrhu koriste na adekvatan način, bilo je drugo pitanje za gradonačelnika Virovitice Ivicu Kirina.

– Kada govorimo o „pametnim selima“, nameću se dvije teme, a to je jednak pristup „urbanim uslugama“, odnosno uslugama koje su dostupne u gradovima, ali i obnovljivi izvori energije. Moramo razmišljati tako na građanima u ruralnim sredinama maksimalno omogućimo jednak pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i slično. Na raspolaganju su nam sredstva iz EU fondova, a mi se moramo fokusirati na zeleno i digitalno… Upravo kroz ovu priču o „pametnim selima“ trebamo omogućiti onima koji su udaljeni od Virovitice jednake uvjete kakve imaju oni u gradskim središtima – rekao je Kirin.

Koliki problem predstavlja još uvijek nedovoljan nivo digitalizacije sela u Virovitičkoj-podravskoj županiji, kao i Hrvatskoj u cjelini? Primjećujete li pomake od ulaska Hrvatske u EU u kontekstu vaše županije, upitala je moderatorica Ines Giba Jambrišak gradonačelnika Orahovice Sašu Ristera.

– Recimo, mi provodimo projekt uređenja Orahovačkog jezera, no tamo nema kvalitetno rješenje za internet, koji je ključan za buduće interaktivne sadržaje. Pomaci su vidljivi na svakom koraku i na tome velika zahvala i Virovitičko-podravskoj županiji, resornim ministarstvima i Vladi RH jer bez te sinergije ne bi bilo kapitalnih projekata koji su se provodili i koji će se u budućnosti provoditi na našem području, a najvećim dijelom se radi o europskim sredstvima. Naravno, mi smo s novim projektima spremni i nadalje – rekao je Rister.

Poduzimaju li se kakvi projekti i mjere kako bi se područje županije dodatno unaprijedilo u pogledu ruralnog razvoja? Koje bi još značajne projekte naveli koji su važni za razvoj županije, a da se sufinanciraju sredstvima EU, upitan je Bojan Mijok, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Virovitičko-podravske županije.

– Tu je veliki projekt razvoja širokopojasnog interneta, vrijedan 50 milijuna kuna koji će puno značiti za razvoj gospodarstva. U Hrvatskoj smo lideri u izgradnji sustava navodnjavanja. U budućnosti ćemo imati 10.000 natapanih hektara… Tu je i Centar za pametnu poljoprivredu u Virovitici, kao i Sušionica povrća, veliki i značajni projekti koji će dodatno promijeniti sliku ovoga područja – rekao je Mijok.

Na koji se način mladi ljudi mogu motivirati za bavljenje poljoprivredom uslijed rapidne urbanizacije suvremenog svijeta koja primarni gospodarski sektor označava kao nepopularan? Pitala je moderatorica Berislava Androša, načelnik općine Sopje.

– Na području općine Sopje djeluje oko 300 OPG-ova, tako da smatram da motiva ne fali. Dobar dio njih je povukao sredstva iz EU najviše zahvaljujući agenciji VIDRA. Mladi žele ostati na selu. Brojni su europski natječaji koji nude mogućnosti, tu su sustavi navodnjavanja, a i sami vidimo koliko je važna proizvodnja hrane, kako danas, tako i u budućnosti – rekao je Androš.

Koliko su građani Virovitičko-podravske županije i Hrvatske općenito upoznati s konceptom Pametnih sela, te vide li u njemu perspektivu za bolju budućnost? Mislite li da bi se trebalo intenzivnije provoditi edukacije u školama kako bi se podigla svijest mladih ljudi o njihovim mogućnostima i potencijalima koje pruža život u ruralnim područjima. Na pitanje je odgovorila Emina Kovač.

– Javni sektor je svjestan mogućnosti koji se nude. važno nam je, kako danas, tako i u budućnosti naglašavati prednosti života u ruralnim područjima. To nisu više „blatne čizme“ kao nekada, to je zahvaljujući EU sredstvima život kao i u urbanim sredinama. Mi danas na našem području imamo sve što imaju i mladi u većim sredinama. Ako digitalni nomadi mogu živjeti i raditi s Bahama, zašto to ne bi mogli i iz Orahovice, samo im moramo omogućiti brz internet da bi to oni mogli raditi – rekla je Kovač.

Tijekom rujna ove godine organizirali ste radionicu za izradu lokalne razvojne strategije vašeg LAG-a. Koji su ciljevi lokalne razvojne strategije za razdoblje 2023. – 2027. i kako ih planirate ostvariti. Odgovorila je Sanja Stubičar.

– Cilj nam je od što većeg djela zainteresiranih s područja našeg LAG-a prikupiti što više ideja i vidjeti koji su to prioriteti razvoja za ovo područje kako bi znali na temelju čega definirati intervencije koje ćemo provoditi u novom programskom razdoblju i koje ćemo natječaje raspisivati. Smatram da će ciljevi ostati vrlo slični kao i za proteklo programsko razdoblje, a na prvom mjestu je definitivno razvoj gospodarstva koje se temelji na poljoprivrednoj proizvodnji. Jedan od ciljeva mora i dalje biti razvoj lokalne ruralne infrastrukture te i dalje planiramo ulagati u jačanje ljudskih kapaciteta. Vjerujem da ćemo kroz te naše aktivnosti doprinijeti revitalizaciji ruralnih područja – rekla je Stubičar)

(www.icv.hr, vpz.hr, virovitica.hr, Foto: K. Toplak)