U sklopu projekta „Centar za podršku, savjetovanje i osnaživanje“ koji provodi Virovitičko-podravska županija u suradnji s projektnim partnerom Udrugom S.O.S. Virovitica, a koji se sufinancira iz EU socijalnog fonda u financijskom razdoblju 2014. – 2020., danas (srijeda) je u Tehnološko-inovacijskom centru Virovitica održana konferencija pod nazivom „Niste same“ – prava, zaštita, podrška i usluge za žrtve nasilja.
Osim predsjednice Udruge S.O.S. Virovitica Dese Kolesarić, u sklopu programa konferencije okupljenima su se obratili i pomoćnica ministra pravosuđa i uprave Vedrana Šimundža-Nikolić, pravni savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske Nebojša Paunović, ravnateljica Zavoda za socijalni rad pri Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Tatjana Katkić Stanić, ravnateljica Doma „Duga-Zagreb“ Željka Barić i Dragnina Mandić-Jakšić iz udruge Ženska grupa Karlovac „Korak“ i voditeljica skloništa.
Predsjednica Udruge S.O.S. Virovitica Desa Kolesarić, koja je i pozdravila sve okupljene, istaknula je kako je konferencija prilika da se popravi sve ono što se čini kako bi se pomoglo i zaštitilo žrtve nasilja.
– U Virovitičko-podravskoj županiji smo proširili mogućnost za pružanje usluga žrtvama nasilja otvorenjem sigurne kuće. Dosad je radila u prijevremenom rješenju, gdje je bilo svega šest mjesta, a sad smo u trajnoj rješenju i imamo mjesta za 11 osoba. Kada se radi procjena rizika, što je vrlo teško i važno, dobro je imati rješenje za smjestiti žrtvu u sigurnu kuću kako ju ne bi izložili još većem riziku, a i vi pri tome imate neko vrijeme da napravite procjenu – istaknula je D. Kolesarić te dodala kako Udruga svakodnevno dobiva pozive u cilju upita za smještaj, kao i da je nasilje u porastu.
– Svjedoci smo toga da je nasilje sve grublje i mislim da moramo posvetiti malo veću pažnju i pozornost tom problemu, a ne samo pri gašenju požara. Tu je i prevencija, informiranje i senzibilizacija. Mislim da su to isti segmenti na kojima moramo raditi. Zakoni jesu dobri, ali koordinacija je nešto što bi bilo jako važno kako bi dobili cjelovitu sliku kad taj predmet dolazi na sud – zaključila je D. Kolesarić.
Pomoćnica ministra pravosuđa i uprave Vedrana Šimundža – Nikolić pohvalila je otvaranje sigurne kuće na području Virovitičko-podravske županije.
– Danas smo se ovdje i našli da svi zajedno osvijestimo i vidimo koliko je potrebno i važno da žrtvama nasilja, naročito ženama i žrtvama obiteljskog nasilja, pružimo ono nužno i bitno što moramo kao društvo pružiti, a to je da ih izdvojimo iz sredine u kojoj je pretrpjela nasilje i dovedemo ju u siguran prostor da bi mogla početi i nastaviti funkcionirati pod boljim okolnostima. Često je ta žrtva osamljena i izgubljena, nepoznato joj je što je čeka, a ako to sve doživljava i proživljava iz svog doma u kojem je doživjela nasilje, ako taj počinitelj stoji i sjedi pokraj nje dok ona razmišlja hoće li se sutra javiti na sud i kome, to je velika i dodatna traumatizacija. Bez sigurne kuće i izdvajanja žrtve iz te sredine mi ne možemo uopće pomisliti, ni pokušati razmišljati, o poboljšanju statusa niti pomoći žrtvi. U tom smislu je jako važno da krećemo i nastavljamo u svakoj županiji osigurati postojanje skloništa i sigurnih kuća kao preduvjeta da tim žrtvama nasilja pokušamo pristupiti na ljudski način i osnažiti ih za daljnji život – zaključila je pomoćnica ministra.
Nebojša Paunović, pravni savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova RH, dodao je kako je svako nasilje nad ženama kvalificirano i kao spolna diskriminacija.
– Na pitanje imaju li osobe koje su pretrpjele nasilje dovoljnu institucionalnu zaštitu moramo odgovoriti potvrdno, ali ona nije u punoj mjeri učinkovita. Posebice se to odnosi na situacije u kojima su žrtve žene. Radi se o jednom trendu u kojem je broj prekršajnih postupaka i prijava puno manji nego broj kaznenih prijava što nam, između ostalog, govori da osim što su kvalifikacije djela teže i to da je sve manje onih osoba koje se odlučuju zaštitu potražiti kroz prekršajni postupak. On je puno brži od kaznenog i u tom smislu može se reći da je institucionalno svjedočimo jednog neuspjehu da se pruži adekvatna i dovoljno učinkovita zaštita žrtvama – rekao je N. Paunović.
Dom „Duga-Zagreb“ jedno je od najvećih, a po opremi i broju zaposlenih stručnih radnika najbolje u Hrvatskoj, rekla je njegova ravnateljica Željka Barić. Dok sklonište ima smještajni kapacitet od 25 do 30 mjesta, „zahvaljujući“ pandemiji koronavirusa došlo je i do postojanja lista čekanja.
– Pandemija je bila vrijeme sabijanja obitelji. Kada obitelji funkcioniraju, to nije loše, dapače, neke obitelji su dobile priliku više biti zajedno i poboljšati svoju kvalitetu međusobnih odnosa. U obiteljima u kojima ionako nije bilo dobro i nefunkcionalno, a to su upravo obitelji gdje postoji nasilje, došlo je do eskalacije problema i pokušaja što većeg broja, primarno žena, koje su tražile izlaz iz te priče na način da traže smještaj. Ne traže sve žrtve smještaj, nisu sve u toj kategoriji opasnosti, ali je isto tako i povećan broj traženja savjetovanja, posebno telefonski – rekla je Ž. Barić.
(www.icv.hr, eat; foto: E. A. Turkalj)
