Kao dio programa 16. Tjedna psihologije, koji organizira Društvo psihologa Virovitičko-podravske županije, jučer (četvrtak) je u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica održano predavanje „Biblioterapija – drugačiji pristup očuvanju mentalnog zdravlja“.

Nakon uvodnog pozdrava više knjižničarke Silvije Perić, Sandra Matošina Borbaš, univ.spec.prof. psihologije i biblioterapeut, održala je edukativno predavanje o ovom obliku umjetničke terapije i njegovom utjecaju na mentalno zdravlje pojedinca.

– Biblioterapija se može koristiti u kliničkom okruženju, dakle s mentalnim oboljenjima ili među zdravom populacijom. Služi prorađivanju emocija, preispitivanju sebe, jačanju samopouzdanja, a glavni alat za to nam je knjiga. Bilo romani, knjige samopomoći ili poezije, sve to može koristiti pojedincima da samostalno ili u grupi sami rade na svojim emocijama i odnosima s drugim. Na primjer, čitateljski klubovi u knjižnicama su oblik razvojne biblioterapije koja se radi s pojedincima bez ikakvih teškoća, a koja služi tome da se malo bolje upoznamo, sebe i svoje emocije, da preispitamo odnose s drugim ljudima i služi očuvanju mentalnog zdravlja – objasnila je S. Matošina Borbaš te dodala kako netko tko nije redovan čitatelj bi mogao imati veće koristi od biblioterapije od onih koji redovno čitaju. Također, ukratko je objasnila i kako terapija knjigom izgleda u praksi.

– Često u svojoj praksi znam ljudima preporučiti da pročitaju neku knjigu, to može biti knjiga stručne tematike ili neki roman koji je meni osobno ostavio učinak te razgovaramo o tome. Vrijednost biblioterapije je rasprava o romanu i knjizi koja se pročitala, rasprava je analiza emocija koju knjiga pobuđuje u ljudima – zaključila je.

Osim za odrasle, predavačica je istaknula i važnost biblioterapije u radu s djecom. Zbog jače mašte, manje emocionalne obrane i veće mogućnosti uživljavanja u likove oni mlađi, u odnosu na odrasle, uvelike mogu profitirati od terapije knjigom.

– Oni mlađi se mogu puno življe uživjeti u priču koja se događa, koju sami čitaju ili im netko čita. Zbog toga imaju jači doživljaj knjige i priče te veću emocionalnu katarzu, odnosno mogućnost ventiliranja emocija. Djeci koja imaju manju sposobnost kognitivno obraditi emociju i razumjeti ju na način da se s njim može razgovarati o tome, dobro osmišljena biblioterapijska grupa može pružiti mogućnost ispuštanja negativnih emocija, kroz čitanje, prepričavanje ili crtanje likova. Tada se može ozbiljno početi raditi na traumatskom iskustvo koje je dijete doživjelo i to posredno ima vrlo pozitivan učinak na cjelokupni razvoj djeteta – rekla je Sandra Matošina Borbaš.

Ovogodišnji program Tjedna psihologije traje do 26. veljače, a cilj mu je kroz događanja poput radionica i predavanja aktivirati psihologijsku struku.

(www.icv.hr, eat; foto: E. A. Turkalj)