Ima jedan mali grad u Podravini, koji nije svjestan što se ovih noći događa na nebu, iznad njegovih krovova. Dok njegovi stanovnici snivaju snom pravednika, snivajući svoje blažene snove, na zvjezdanom se nebu pojavio jedan vrlo rijetki gost. Riječ je o kometu, u narodu poznatom kao zvijezda repatica. I ovo je sasvim pristojan nebeski reponja, iako blijeda slika onoga koji se vidio u punoj raskoši 1997. godine, piše na stranici zvjezdarnica.com Virovitičanin Danijel Reponj, vlasnik jedine privatne zvjezdarnice Apollo na našem području i zaljubljenik u zvjezdano nebo.

Komet Hale-Bopp, snimljen na virovitičkom trećem ribnjaku. Snimili: Danijel Reponj i Saša Kovačević, 1997. godine.

Poput drugih “lovaca” na komet ovih dana, i on je, proveo sate i sate noćnih, ali i jutarnjih sati u svojoj zvjezdarnici, kako bi u fotomrežu ulovio ovu najtraženiju priliku na našem nebu, koju su neki prozvali istinskom “starletom”, ali s pravom. Prilika je to koja se propušta i koja se neće ponoviti još barem šest tisuća godina!

Reponj podsjeća da će se kometa vjerojatno sjetiti stariji i to pod nazivom Hale-Bopp. Ovaj danas ima neobično ime. Zove se C/2020 F3 (NEOWISE). Najbolje se vidi dvogledom, ali i golim okom, samo ako znate gdje trebate gledati.

Stari (ne)znanac

Zadnji puta kada se pojavio na nebu, bilo je to prije 4500 godina. Konkretno, vrijeme kada su stari Egipćani sagradili poznatu Keopsovu piramidu, i u vrijeme kada je nastao poznati kameni lokalitet Stonehenge. Nema zapisa je li ga netko tada ugledao, koliki mu je bio rep, sjaj ili boja. No, ovih dana je u središtu pozornosti astronoma i ljubitelja noćnog neba. S pravom.

Komet C/2020 F3 (NEOWISE). © Ljubaznošću: Danijel Reponj / zvjezdarnica Apollo

Poput pravog nebeskog manekena raskošno se šepiri na nebu, tik pred svitanje, izazivajući ljude da se ranije probude, ili poput autora ovog teksta, da ni ne idu na spavanje, prije nego što isprate komet u jutarnje blještavilo.

Neumorni roboti

Ovu zvijezdu repaticu otkrio je 27. ožujka 2020. godine jedan stroj. Uređaj. Robot. Kako god ga nazvali. Riječ je o svemirskom teleskopu Near Earth Object Wide-field Infrared Survey Explorer (otuda mu i ime NEOWISE). Trećeg srpnja bio je najbliže Suncu, astronomi bi rekli, u perihelu, na samo 43 milijuna kilometara, a Zemlji će se najviše približiti 23. srpnja i bit će udaljen oko 103 milijuna kilometara.

Komet C/2020 F3 (NEOWISE). © Ljubaznošću: Danijel Reponj / zvjezdarnica Apollo

Sada je sjajna prilika za promatrati ga, naravno, ako se usnuli stanovnici ovog malog grada u Podravini, uspiju probuditi i pogledati prema sjeveroistoku, jer repatica se već od 3 sata ujutro vidi nisko nad sjeveroistočnim horizontom i sve više se penje na nebu, dok ne nestane u jutarnjem blještavilu neba prije izlaska Sunca.

Bolje sad neg’ poslije…

A da se isplati probuditi se i pogledati ga, govori podatak da će se ovaj komet, zbog gravitacijskog utjecaja Sunca i planeta, kada će mu se orbitalni period povećati, ponovo na nebu vidjeti tek za 6800 godina! Astronomi prate komet već danima (noćima), a posebno je bilo atraktivno ujutro, 8. srpnja 2020. godine, kada su se na nebu pojavili noktilucentni oblaci. To su noćni svjetleći oblaci, vrlo rijetki oblaci na našim geografskim širinama.

Komet C/2020 F3 (NEOWISE) u noktilucentnim oblacima. © Ljubaznošću: Danijel Reponj / zvjezdarnica Apollo

Riječ je o oblacima koji su najviši u atmosferi, pojavljuju se ljeti na visinama između 76 i 85 kilometara, a sastoje se od ledenih kristala, vulkanskog pepela i meteorske prašine. Upravo su ti oblaci napravili ranojutarnji spektakl kada su se u društvu s kometom, poput koreografije, rasuli preko neba i još više uljepšali cijeli prizor.

Još nije kasno

Naravno, naš mali grad je i dalje snivao snene snove, ne uzbuđujući se previše oko onoga što mu se na nebu, iznad krovova, događalo. Samo je pokoji virovitički astronom svojim fotoaparatom bilježio te nesvakidašnje i rijetke trenutke.

No, još uvijek nije kasno. Još neko vrijeme će se ova zvijezda repatica vidjeti na jutarnjem nebu. Tada ju je i najbolje promatrati i fotografirati. Ako to želite, evo kako to možete napraviti.

Ako niste jutarnji tip i volite ipak više spavati mirnim jutarnjim snom, nisu sve karte izgubljene. Komet se polako seli i na sjeverozapadno nebo pa ćemo ga sve češće viđati i neposredno nakon zalaska Sunca. Tako ga možete promatrati dvogledom i nakon što se spusti noć, a ako ste na mjestu bez svjetlosnog onečišćenja, vidjet ćete ga i golim okom.

Za one koji nemaju volje

Da ne bi sad ispalo da se komet vidi samo iznad Virovitice, nju sam odabrao zbog ove literarne priče, vidi se i sa cijele sjeverne Zemljine polutke. No, puno doista prekrasnih fotografija ovog kometa od naših astronoma, možete ih vidjeti na Astroforumu.

Snimaju ih i postavljaju svakodnevno, a nađe se i pokoji lijepi filmić također. Za one kojima se ne da ili nemaju čime promatrati komet uživo, tu su astrofotografije onih kojima nije teško probdjeti noć da bi ga snimili. Uživajte u njima.

Svjetleći noćni oblaci, foto: Zlatko Kovačević

Noćni svjetleći oblaci

Komet i fascinantne noćne svjetleće oblake (NLC – Noctilucent cloud) snimio je i profesor Zlatko Kovačević. Ističe kako je u 48 godina bavljenja astrofotografijom po prvi put snimio ove nebeske ljepotane, koji su ujedno i najviši oblaci na Zemlji, na visini od 75-85 kilometara.

Ujedno, popularna repatica nagnala je profesora Kovačevića da joj posveti i cijeli stih pisan na mikeškom dijalektu:

Što se dimi u Virov’ci o ponoći?
Al’ je ladno, al’ je gladno?
Daj’ ladno, bila’b zima,
daj’ gladno neb’ dim’lo furt.
Nit’ je ladno, nit’ je gladno,
neg’s repat’ca povr’ krova šulja.

(www.icv.hr, www.zvjezdarnica.com, dr, zk, foto: D. Reponj i Z. Kovačević)