Ako ste među onima koji stare novine, prospekte iz trgovačkih centara, kutiju od poklona i išarani papir odvajate u plavu vreću u svom domaćinstvu, onda imate razlog za veselje. Svojim angažmanom činite puno, iako to možda i ne znate. Jer, podatci tvrtke Flora Vtc pokazuju kako građani na području grada Virovitice prikupe mjesečno oko 150 tona papira u svoje plave vreće i time mjesečno spase čak 2250 stabala!

DOBRA PRAKSA

– Ako uzmemo u obzir da je za proizvodnju jedne tone papira potrebno posjeći 15 stabala, brojke govore kako Virovitičani koji odvojeno sakupljaju papir mjesečno spase 2250 stabala, odnosno cijelu jednu šumu. I ne samo to. Za proizvodnju jedne tone papira, uz 15 stabala, potrebno je i 200.000 litara vode i 4600 kWh energije. A za proizvodnju jedne tone recikliranog papira ne treba posjeći niti jedno stablo, potrošnja vode je znatno manja – ‘svega’ 160 litara, a znatne su i uštede na energiji – 2400 kWh. Odvajanjem papira građani pomažu u smanjenju stakleničkih plinova jer svaki kilogram recikliranog papira znači četiri kilograma stakleničkih plinova manje u atmosferi – o konkretnim rezultatima savjesnog ponašanja prema ekologiji i zaštiti prirode od strane građana kaže Tomislav Uzel, dipl. ing. biol; univ. spec. oecoing, voditelj Odjela za sakup-ljanje papira, stakla i ambalaže u virovitičkoj tvrtki Flora Vtc d.o.o.

Virovitičani su prve plave vreće dobili još 2008. godine. Tada je pilot-projekt odvojenog sakupljanja otpada krenuo u svega sedam ulica, u tzv. bivšem Kraševom naselju u Virovitici. Danas, dvanaest godina kasnije, papir odvojeno skupljaju cijeli grad i prigradska naselja.

– Ako su građani na početku i bili skeptični, taj je stav ubrzo zamijenila dobra praksa na koju danas mogu biti ponosni. Još uvijek ima nesavjesnih pojedinaca, koji u plave vreće bacaju svašta, no većina ljudi poštuje smjernice o tome što se sakuplja u plavu vreću, a što ostaje u običnoj kanti za komunalni otpad pa se papir uspješno reciklira – kaže Uzel.

ČUVAJU I GRADSKO ODLAGALIŠTE

Budući da na papir i plastiku odlazi i do 50 posto ukupne količine komunalnog otpada u domaćinstvu, recikliranje produžuje i vijek samom Gra-dskom odlagalištu na kojem ostaje više mjesta za „pravi“ komunalni otpad.

– Odlagalište ima svoj vijek trajanja i može se puniti samo do određenog kapaciteta. Odvajanjem otpada građani Virovitice svojem Gradskom odlagalištu produžuju vijek jer sada, ovdje, još uvijek možemo odlagati komunalni otpad. U slučaju da se plastika i papir ne odvajaju, odlagalište će se brže zapuniti, a naš otpad ćemo morati odvoziti u druga mjesta. To će za posljedicu imati višu cijenu odvoza otpada – objašnjava Uzel koji koji ističe kako je važno naglasiti činjenicu da svaki komad odvojenog papira i kartona, nakon što kamionom stigne u pogon Flore, prođe i kroz ruke zaposlenika na sortirnoj liniji.

PROĐE KROZ RUKE ZAPOSLENIKA

To znači da će svaki „krivo“ ubačeni komad otpada – od pelena, folije, korištenih papirnatih maramica, vrećica od grickalica koje imaju alumi- nijsku podlogu, papir u kojem je bilo umotano meso iz trgovine i slično, djelatnici morati ručno odvojiti i baciti. Papir koji odgovara standardima za recikliranje puni se u kontejnere te se prevozi u Osijek. Plave vreće u kojima je bio sakupljan odvaja se pak u plastični otpad, također namijenjen recikliranju.

– Naša tvrtka, koja posluje s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ima ugovore s trima tvrtkama. Glavna tvrtka s kojom dugi niz godina radimo je DS Smith Unijapapir Osijek, zatim Reoma grupa d.o.o. Zagreb (za kartonsku ambalažu) te Hamburger Recycling Sv. Helena. Po količinama sakupljenog papira, pripadamo manjim tvrtkama u Hrvatskoj. Inače, u Hrvatskoj se na godišnjoj razini reciklira oko 200.000 tona papira. Nama je svaki sakupljeni komad papira i kartona bitan, ako se uzme u obzir koliku korist cijelo društvo ima od recikliranja – ističe T. Uzel koji Virovitičane i sve one koji zaštitnički razmišljaju o prirodi potiče da dobru praksu odvajanja papira nastave i dalje.

Jer, jednom listu novina, kartonskoj kutiji i stranici iz bilježnice recikliranjem je moguće udahnuti novu svrhu do šest puta, spasiti drveće i uštediti vodu i energiju. Puno koristi za minutu posla, zar ne? (www.icv.hr, mlo)