Projekt “Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Virovitica” jedan je od najvećih europskih projekata na području grada Virovitice, vrijedan 147.246.575 kuna, od kojih je EU fondovima sufinancirano 70,21 posto prihvatljivih troškova, odnosno 103.388.722 kuna.

Projekt se financira iz dva programska razdoblja: Operativnog programa Zaštita okoliša (2007. – 2013.) i Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (2014. – 2020.) i kao takav od iznimne je važnosti. Jedna od aktivnosti ovoga projekta je izgradnja postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, pri čemu će novi uređaj za pročišćavanje pridonijeti očuvanju okoliša i u ekološkom i u zdravstvenom pogledu. Partneri na projektu su općine Špišić Bukovica i Lukač, na čijim područjima je izgrađena i kanalizacija.

Prije svega valja napomenuti kako je Virovitica jedan od rijetkih gradova koji je već imao pročistač i to dvostupanjski. No, prema zahtjevima iz Direktive o odvodnji i pročišćavanju voda, ali i zbog dosadašnjeg načina zbrinjavanja mulja koji više nije bio prihvatljiv moralo se krenuti u nešto novo. Do sada, kada bi se govorilo o pročišćavanju voda, govorilo bi se uglavnom o pročišćavanju same vode, pri čemu se nije obraćala pozornost na zbrinjavanje mulja. Mulj je zapravo veliki problem prilikom procesa pročišćavanja, pa je ovaj projekt uz obradu otpadne vode obuhvatio i obradu mulja i zraka.

 – Novi uređaj je trostupanjski uređaj, za razliku od dvostupanjskog koji smo imali do sada. Kod novog uređaja modernizirana je prethodna obrada ili mehaničko pročišćavanje, čime će se producirati manje otpada sa same rešetke. Riječ, je, dakle, o jednoj sasvim novoj tehnologiji. Nakon tog slijedi obrada vode pomoću aktivnog mulja u našim SBR bazenima. Treći stupanj je biološka eliminacija dušika i fosfora koja se kroz faze odvija u navedenim bazenima. Obrada samog mulja i mirisa koji nastaje prilikom obrade otpadne vode su posebne linije koje su potpuno automatizirane, kao i cijeli proces – ističe voditeljica novog uređaja Ksenija Vukšić-Zidar.

NOVA SVRHANE OPASNOG OTPADA

Objašnjava da se nakon zgušnjavanja i stabilizacije mulj odlaže u močvarna polja (lagune u kojima je posađena trska) na kojima se mineralizira 7-10 godina. Kasnije se može koristiti u poljoprivredi kao organsko gnojivo bogato dušikom i fosforom za, primjerice, industrijske biljke.

– Imamo još jedan back up što se tiče obrade mulja, a to je dehidracija nakon koje je mulj moguće kompostirati – ističe voditeljica.

Prilikom projektiranja pazilo se na sve parametre, kaže, kako bi projekt ispunio sva očekivanja, pa i više. Već samo mehaničko pročišćavanje bit će drugačije jer će pridonijeti smanjenju otpada koje se inače deponira na odlagalištima.

– Budući da je sve to neopasan otpad s pjeskolova i mehaničke rešetke, mastolovac će se nakon analize moći poslati na neko bioplinsko postrojenje jer sadrži određenu energiju. Ujedno, novina je i prihvaćanje septika, što je odlična stvar za ljude koji koriste septičke jame. Oni će moći na jednostavan način dovesti svoje creine, imat će svoje kartice i točno će se znati tko je dovezao otpad te vrste, koju količinu, kada i u koje vrijeme. Ta evidencija bit će nužna kako bi se i taj otpad mogao prihvatiti te obraditi u procesu – objašnjava K. Vukšić-Zidar.

Pročistač je trenutno u probnom radu i pokusnoj fazi – pokrenuta je kompletna linija obrade vode. Do kraja projekta preostaje još uređenje okoliša, što uključuje uređenje cesta, osvjetljenje ograde te uređenje krajobraza. Sve bi to trebalo biti dovršeno do kraja travnja iduće godine, odnosno u okviru rokova projekta.

Projekt se financira iz dva programska razdoblja: Operativnog programa Zaštita okoliša (2007.- 2013.) i Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (2014.- 2020.).