Grad Virovitica u suradnji s Hrvatskim vodama te općinama Lukač i Špišić Bukovica planira III. fazu uređenja sliva Ođenice koja će imati višestruke koristi, kako za poljoprivredu i gospodarstvo, tako i turizam.

Institut za elektroprivredu iz Zagreba izradio je Studiju uređenja vodnog režima donjeg dijela sliva Ođenice od Virovitice do Drave za potrebe višenamjenskog korištenja s tri varijante, a na jučerašnjem sastanku u Gradu Virovitica utvrđene su smjernice po kojima će se izraditi konačna verzija za idejno rješenje.

Sastanku su, uz gradonačelnika Ivicu Kirina sa suradnicima, nazočili i predstavnici Hrvatskih voda VGO Osijek s direktorom Željkom Kovačevićem, predstavnici Instituta za elektroprivredu s direktoricom Marijanom Kotaran Munda te načelnici općina Lukač i Špišić Bukovica Đuro Bukvić i Hrvoje Miler.

– Riječ je o trećoj fazi uređenja sliva Ođenice od Virovitice do rijeke Drave. U prvoj se fazi rješava gornji sliv Ođenice, odnosno obuhvaća revitalizaciju Virovitičkih jezera, gdje su radovi u tijeku te izgradnju akumulacije Franjevina za koju se provodi studija utjecaja na okoliš. U drugoj fazi Ođenice do vojarne u tijeku natječaj za izradu dokumentacije, a u trećoj ćemo fazi rješavati donji sliv od Virovitice do Drave. Ovo je jedan od najvećih projekata u vodnom gospodarstvu u ovom dijelu Hrvatske, a važan je zbog višenamjenskog korištenja, gdje su koristi za grad Viroviticu i općine Lukač i Špišić Bukovicu višestruke- istaknuo je gradonačelnik Kirin i dodao:

– Osim obrane od poplava, odnosno štetnog djelovanja voda, važno je naglasiti da će se omogućiti navodnjavanje poljoprivrednih površina uz postojeće kanalske sustave i samu Ođenicu, kako kroz zatvorene sustave navodnjavanja tako i kroz otvorene gdje će poljoprivrednici uz solarne panele moći navodnjavati svoje površine. Nadalje, uredit će se plovni put druge klase kako bi se u budućnosti mogla dovoziti roba rijekom Dravom i Ođenicom putem teglenica do naše poduzetničke zone Zapad II koja je sada najveća u Hrvatskoj, a kada se formira do kraja u mega poduzetničku zonu, bit će među najvećima u Europi (preko 1200 ha). Zahvaljujući tom projektu, uz vodne građevine kao što su akumulacije Neteča i Švapski berek kod Bušetine te postojeće kanalske sustave, prostor od Virovitičkih jezera do rijeke Drave dobit nove sadržaje i dodanu vrijednost te će biti atraktivan za turističko-rekreacijske svrhe i dodatno će potaknuti razvoj turizma grada Virovitice i ovog dijela županije. Važno je naglasiti i da je ovaj projekt važan i za zaštitu okoliša jer će Županijski kanal, kao i svi ostali kanalski sustavi i močvarna staništa dobivati stalan dotok vode što je vrlo važno za očuvanje flore i faune uz samu rijeku Dravu i prostore na koje navedeni projekt direktno i indirektno utječe- dodao je. 

Tom prilikom zahvalio je generalnom direktoru Hrvatskih voda Zoranu Đurokoviću i direktoru VGO Osijek Željku Kovačeviću, voditelju Ispostave u Virovitici Mili Kuncu te ostalima koji nas podržavaju u realizaciji ovih kapitalnih projekata koji će omogućiti razvoj kako našega grada tako i okolnih općina, rekao je gradonačelnik Ivica Kirin.

Projektom se planira izgradnja nove nove akumulacije Švapski berek na području naselja Bušetinu u Špišić Bukovici, revitalizirala bi se akumulacija Neteča, a Županijski kanal bi imao konstantno dotok vode. Dakle, dobile bi se dvije akumulacije u koje bi se voda gravitacijski upuštala iz rijeke Drave. Tako će se moći iz postojećih kanalskih sustava moći izravno navodnjavati na tisuće hektara poljoprivrednog zemljišta. Radi se o otvorenom, odnosno mješovitom sustavu gdje bi poljoprivrednici koristili vodu iz postojećih kanala, a on je ujedno i podloga za zatvorene sustave navodnjavanja.

Također, Drava će se direktno spojiti s zonom Zapad II plovnim kanalom II. klase.
Uz navedeno, a nakon završetka trase brze ceste, dio zemljišta koji se nalazi na području Općine Lukač bit će pripojen poduzetničkoj megazoni.

Na sastanku je istaknuto kako će ovo biti jedan od najvrjednijih projekata u ovom dijelu Hrvatske te se procjenjuje da će mu vrijednost biti od 80 do 100 milijuna eura.

Nakon odabira varijante, sljedeći korak je izrada studije utjecaja na okoliš, a potom i izrada idejnog rješenja nakon čega će se pristupiti izradi glavnog projekta kako bi se isti mogao prijaviti na natječaj za sufinanciranje.

(virovitica.hr)