Grad Virovitica se pretvorio u veliko gradilište, a biciklističke staze su samo jedan od projekata koji je u tijeku. Namjera je povezati grad i prigradska naselja biciklističkim stazama i na taj način, u prvom redu, zaštititi tu najranjiviju skupinu sudionika u prometu. Smatra to virovitički gradonačelnik Ivica Kirin s kojim razgovaramo o radovima koji su u tijeku na području Virovitice i okolice, traženoj radnoj snazi, poljoprivrednom zemljištu…

1. Do kuda se stiglo s projektom uređenja biciklističkih staza?

– Građani već i sami mogu vidjeti u kojoj su fazi i kako napreduje uređenje biciklističkih staza, projekt koji je dogovoren prošle godine. U ovom trenutku muči ih jedino pitanje kojom stranom se mogu voziti s obzirom na to da projekt nije do kraja završen zbog radova na gradskom dvorcu i parku. Biciklistička staza će biti u smjerovima, kako je i označena i više se neće moći voziti kao do sada. I biciklisti će morati poštovati pravila prometovanja kao što je slučaj i s automobilima. Završetkom radova na dvorcu i u parku drugačije ćemo regulirati promet u samom središtu grada te izgraditi ceste koje su prijeko potrebne. Jedna od njih je i spoj Male stanice do Bille. Cilj nam je napraviti ceste koje će rasteretiti sadašnji promet. Među njima je i cesta kod Vodičanke te cesta od ulaza na Vegešku koja bi se trebala spojiti na Ulicu Pavla Radića i izaći na Massarykovu. To su najvažnije ceste koje u idućih godinu-dvije moramo urediti, projekti koje moramo realizirati s obzirom da nam je u planu promijeniti pravila prometovanja u samom središtu grada.

2. Što je sljedeće u planu?

– Završen je natječaj za cestu u Ulici Sv. Križa u Milanovcu, projekt koji će biti sufinanciran sa 7 i pol milijuna kuna, a drugi veliki projekt je spojna cesta od Malog parka do ulaza u Kraševo naselje. Time će se prometno rasteretiti taj dio grada i to će postati glavna sabirna cesta. Namjera nam je „umiriti“ promet zbog školske djece, a radi se o projektu vrijednom oko 2 i pol milijuna kuna. Otvara se naravno i niz manjih projekata. Ove godine očekujemo početak izgradnje kružnih tokova kod TVIN-a i Plodina, za što trenutno rješavamo natječajnu dokumentaciju, a tu su i radovi na pruzi od Virovitice prema Koprivnici, što će također dodatno povećati broj radnika. Svakako treba spomenuti i da će uskoro početi gradnja Tehnološko-inovacijskog centra, do 15. svibnja očekujemo natječaj za pročistač vode, što je dodatnih 60 milijuna kuna, još dodatnih gradilišta i radnih mjesta.

U svakom dijelu grada je jedno od velikih gradilišta tako da s pravom mogu reći da je Virovitica postala velika zona građenja. Osim toga, ne smijemo pritom zaboraviti ni brojne projekte energetske obnove kako u gradu, tako i u prigradskim naseljima.

3. Građevinskom sektoru nedostaje radne snage. Kakva je situacija s radnim mjestima na području grada Virovitice?

– Veliko je pitanje hoćemo li imati dovoljan broj građevinara. Stvorila se, naime, povoljna gospodarska klima i to prvenstveno zbog velikog broja projekata pa je samim time i potražnja za radnim mjestima postala veća. U ovom trenutku ne radi se samo o padu broja nezaposlenih osoba nego je u pitanju i povećanje broja radnih mjesta na području cijele županije. To je oko 870 radnih mjesta, a od toga 40 posto odnosi se na grad Viroviticu. Dovoljan je to pokazatelj dobrog rada. Naime, nezaposlenost je na našem području najmanja od 2007. godine.

4. Znači li to da će i plaće rasti?

O visini plaća bi se već dalo raspravljati i na to upozoravamo već dugo. Vlada je na tragu toga da se smanje porezi na plaće kako bi se realna plaća povećala, a to bi ujedno rezultiralo time da ljudi ostaju ovdje. Velika potražnja bit će i za radnicima u poljoprivredi. Na državnim institucijama je da riješe određenu problematiku, da nam se ne događa da korisnici socijalne skrbi imaju veća primanja od djelatnika zaposlenih u poduzećima.

5. Kakva je situacija s poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Grada, a koje je na raspolaganju građanima?

– Virovitica za svoje poljoprivrednike ima dovoljnu količinu poljoprivrednog zemljišta i moći ćemo zadovoljiti kvote. Grad je donio odluku da će maksimalna kvota po OPG-u biti 70 hektara. Na raspolaganju imamo oko 2900 hektara, što u građevinskom području, što čistog poljoprivrednog zemljišta. Zakon je odredio zone koje imaju prioritet, a Grad kao lokalna samouprava može odrediti određena područja prikladna za uzgoj voća, povrća i drugih kultura. U razgovorima smo i pregovorima sa svim grupacijama kako bismo mogli donijeti što kvalitetnije odluke. Morat ćemo voditi računa i o ekološkoj proizvodnji, posebno o kamilici. (www.icv.hr, bg)