Što su „spotting grupe“ i zašto su nezakonite, kako ih prijaviti, kako reagirati u slučaju da vam je netko snimio dijete mobitelom u školskom toaletu i to objavio na nekoj društvenoj mreži, što učiniti kada je dijete snimalo drugo dijete ili profesora u školi i prenosio sadržaj uživo, zašto je važno s djetetom razgovarati o onome što radi na internetu, ali i zašto moderne aplikacije za komunikaciju nisu „svo zlo svijeta“, već i donose puno toga dobrog…
Na ta i druga pitanja roditelji i djelatnici dobili su odgovore jučer (ponedjeljak) u Katoličkoj osnovnoj školi u Virovitici, gdje je Martina Nikolić Đurin, psihologinja Centra za sigurniji internet, a koji djeluje u okviru Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, održala predavanje na temu „Uloga roditelja u odrastanju djece u digitalnom dobu“.
U uvodnom govoru ravnatelj škole Ivan Mikolić rekao je kako se roditelji često lome oko pitanja dječjih prava na internetu, problematike vezane uz komunikaciju i dijeljenje podataka s drugima, kao i posljedica prekomjernog korištenja „ekrana“. Naglasio je i kako je često podijeljena odgovornost u slučaju kada nastane problem, s pitanjem: tko je zakazao, tko je kriv i kako ispravno reagirati. Približio je ukratko što o problematičnim situacijama nalažu aktualni protokoli o postupanju u školama te tako stvorio uvod za predavanje psihologinje M. Nikolić Đurin.
Tijekom predavanja, M. Nikolić Đurin roditeljima je iznijela primjere na temelju kojih se moglo čuti više o rezultatima pojedinih istraživanja o navikama djece i mladih na internetu te dala niz korisnih savjeta o aktualnim pitanjima u online okruženju.
Iako je preporuka stručnjaka da djeca u dobi od 13 do 18 godina mogu provesti maksimalno dva sata pred ekranima (uključujući mobitel, laptop, računalo i televizor, op.a.), podatci pokazuju kako ta generacija za njima provede između 5 i 6 sati dnevno! U isto vrijeme roditelji, pokazuju istraživanja, provedu samo 7 minuta u razgovoru sa svojom djecom.
VAŽNA EDUKACIJA RODITELJA
Psihologinja je upozorila koje aktivnosti u online okruženju predstavljaju prijelaz preko granice slobode govora i prelaze u kazneno djelo (pitanje dječje pornografije i sadržaja sa seksualnim zlostavljanjem djece).
Bilo je riječi i o pozitivnim stranama interneta, o tome koje mreže i platforme djeca danas najviše koriste (Snapchat i TikTok) u odnosu na roditelje (Facebook/Meta i Instagram) te zašto je roditeljima preporučljivo koristiti onu mrežu na kojoj su i njihova djeca.
– Istraživanja, a i neposredan kontakt s djecom i mladima s kojima radimo pokazuju kako mladi danas imaju i po pet profila na jednoj društvenoj mreži; jedan za prijatelje iz osnovne škole, jedan za one iz srednje, jedan za društvo, jedan za interese, a jedan i za roditelje koji ih prate. Iako djeluje komplicirano sve to pratiti, logirati se i izlogirati na sve te profile tijekom dana, vrlo su spretni u prebacivanju profila i uspiju sve popratiti. Roditelji bi trebali znati s kim se oni druže u tom okruženju – rekla je.
Upozorila je na zakonsku granicu od 13, odnosno 16 godina za registraciju profila na pojedinim društvenim mrežama te nužnost detaljnog pregleda svih postavki na koje se pristaje prilikom instalacija platformi.
– Kvalitetnim odabirom preferencija dijete može aplikacije koristiti puno sigurnije, kada ih je „odobrio“ roditelj i kada roditelj zna koje podatke dijete dijeli prilikom korištenja aplikacije, a koje je podatke kvalitetno zaštitio. I dalje je pravilo da sve što završi na internetu, na internetu i ostaje, no modelima zaštite privatnosti i prijavama nezakonitih postupaka povećava se i razina sigurnosti za djecu i odrasle u online okruženju te sankcionira počinitelje – rekla je M. Nikolić Đurin, podsjetivši na koristan online priručnik o tajnama Snapchata, koji su napisali mladi koji ga koriste, a koji podjednako služi i njima i roditeljima.
KORISTITI MREŽE NA KOJIMA SU DJECA I ZAŠTITITI IH
Roditelje je zanimalo i kako dijete zainteresirati za koristan sadržaj na internetu, a okušali su se i u kvizu znanja. Budući da će se u slučaju „online“ problema čak 75 posto djece prije povjeriti prijatelju nego roditelju, psihologinja je pozvala na otvoren dijalog s djecom, uputivši i roditelje da se u slučaju bilo kakvog problema jave stručnim službama u školama, te njihovim centrima koji pomažu savjetom, edukacijama i brzim djelovanjem u slučaju objave problematičnog materijala na Internetu.
– Roditeljima savjetujemo da se ne boje interneta, već da se odvaže, da se educiraju i sami više koriste neke od aplikacija i mreža na kojima su njihova djeca. Imat će na taj način bolji uvid ne samo u to što njihova djeca rade na tim platformama, već će im moći pružiti kvalitetnu zaštitu njihove privatnosti prilikom korištenja – rekla je M. Nikolić Đurin, podsjetivši na koristan priručnik o tajnama Snapchata, koji su napisali mladi koji ga koriste, a koji podjednako služi i njima i roditeljima.
Obitelj se može dogovoriti putem Obiteljskog ugovora na koji način će svi članovi koristiti internet te dogovoriti eventualne sankcije u slučaju njihova korištenja, rekla je Nikolić Đurin.
– Iskustvo pokazuje kako su djeca često puta kritičnija prema sebi nego sami roditelji, pa kada ih potaknemo da sami sebi smisle kaznu jer su dogovor prekršili, ta kazna bude puno stroža negoli bi je smislili sami roditelji. Dozvolite djeci da vam kažu što oni misle, što žele, kako bio oni riješili problem.
Mladi koji rade s nama u Centru priznaju kako u internetu sve češće vide nesigurno mjesto za sebe, no da se ne mogu samo tako maknuti od utjecaja društvenih mreža te da vrlo često sami moraju vagati koji će im izazovi u online prostoru naškoditi. Zato je više no ikad važna roditeljska prisutnost i zaštita i u tom području, da ih štite online, baš kao i u stvarnosti – poručila je M. Nikolić Đurin.
(icv.hr, mlo)
