Znate li da svatko od nas godišnje baci čak 71 kilogram hrane? I da to prirodno bogatstvo koje nam je ponekad višak u kuhinji (kora, ljuska, salata) možemo već danas dobro reciklirati, čak i u malom stanu u kojem nema mjesta za veliku smeđu kantu?
Tom otpadu lako je dati novu svrhu od koje će svi imati koristi, kaže nam naš sugovornik Kristijan Paljar.

Naš kolega meteorolog i planinar, planinarski vodič HPD-a Papuk, poznat je kao osoba koja jako voli prirodu i brine se za okoliš.

S obitelji uz oko 500 različitih vrsta drveća, grmova i cvijeća u svom Rajskom vrtu ili Rezidenciji Paljar (kako zove vikendicu u Podgorju s okućnicom), proizvodi voće, povrće i ljekovito bilje s kojima pokrije oko 80 posto potreba u kuhinji tijekom cijele godine.

S njim smo razgovarali o kompostiranju, „čeprkanju“ po zemlji od jutra do sutra, recikliranju plastike i papira, ali i kako se drvećem „boriti“ protiv globalnog zagrijavanja ove godine.  

Krenimo redom. Živiš u stanu, no puno recikliraš. Kako i što odvajaš za novu svrhu?

Papir nam je svakako najveći čimbenik otpada koji odvajamo, oko 60 posto. Tu uz običan papir svakako ide papirna ambalaža, novine, karton… Odvajam i plastiku – vrećice (koje sam inače maksimalno smanjio u upotrebi), boce od sredstava za čišćenje, boce od ulja, čaše od jogurta, ambalažu vezanu uz higijenske potrepštine.

Posebno odvajam staklo, konzerve, čepove… No, ono na što bih posebno želio staviti naglasak je kompostiranje, koje smo odavno prepoznali kao jako važno, upravo zbog višestruke koristi koju imamo u vrtu.

ilustracija: pixabay.com

Što kompostiraš i kako?

U stanu odvajamo baš sve ono što prilikom kuhanja neće završiti u loncu ili tavi i onda to nosimo na kompostište u vrt. Dakle, ljuske jajeta, kora od krumpira, mrkve, rajčice, jabuke, banana. Potom listove salate i drugo zeleno povrće, sve ostatke od voća i povrća, ono što ne možemo iskoristiti. U kompost stavljam i vrećice od čaja, kad kuhamo ‘tursku kavu’, talog. Imamo i puno biljaka u stanu, onda na hrpu za kompostiranje idu i listovi, cvjetovi koji se osuše, zemlja, ali i kosa (što nam je svima grozno pa najčešće bacamo u običan otpad ili u wc školjku i onda nastanu novi problemi).

Kad kosimo travu, čistimo vrt, skupljamo lišće i granje, sve to ide na naše kompostište u vrtu i tako biorazgradnjom dobivamo pogonsko gorivo za vegetaciju i rast svih naših sadnica i biljaka. U ovu skupinu još ide i drvo, piljevina, sve prirodnog podrijetla, bez lakova, boja i slično. Ujedno, u kompost mogu ići i papirnate maramice koje inače bacamo u zelenu kantu.

Budući da imaš iskustva, a mnogi naši sugrađani nedavno su dobili kante za kompostiranje, možeš li nam dati savjet: što ne stavljati u bio kompostere, odnosno smeđe kante?

Najprije meso, ribu, sve termički obrađeno, što je životinjskog podrijetla. To i dalje ide u zelene kante. U ovu skupinu ulaze i kosti, meso, koža. Ne kompostiramo mliječne proizvode, ulje, mast, pepeo (cigarete, dakle, ne!).

Kad čistite okućnicu, vrt, zemlju s cvijećem, onda se ne kompostira osjemenjen korov, bolesne biljke, otpaci onečišćeni naftom, benzinom ili nekim drugim spojevima. Smisao komposta je da bude organski i prirodan.

Sve što kompostiraš, kasnije će postati gnojivo za tvoj vrt. Danas imaš oko 500 vrsta biljaka, cvijeća, drveća i grmova iz cijelog svijeta. Približi nam biljke iz svih kontinenta koje danas rastu u ‘Rezidenciji Paljar.’

Kao prvo, ta zelena oaza naša je velika ljubav jer živimo u stanu i svaki slobodan trenutak koristimo za bijeg u prirodu. Meteorologija je usko vezana uz agronomiju, pa mi je nekako prirodno povezati ih i u mom vrtu. Iako vidim rezultate dosadašnjeg truda, još uvijek se učim svim poslovima; rezidbi, cvatnji, presađivanju, prihrani. Uvijek postoji nešto novo, drugačije, što će donijeti bolje rezultate, pa stoga puno eksperimentiram. 

Što se samih biljaka tiče, ima tu svega – od araukarije (bora koji je kod drevnih Maja služio kao obredno drvo), preko biljaka koje rastu u Sibiru, do tropskih predjela i Alpa, potom naše ljekovite i aromatične biljke: ružmarin, kadulja, lavanda, matičnjak, vlasac.

Imam kontinentalne palme koje prezime i na minus 25, kao i sibirske biljke koje prežive na plus 40 Celzijevih stupnjeva. Kako stalno nešto novo isprobavamo, prijašnjih godina eksperimentirali smo s dragoljubom i jako smo zadovoljni. Pun je antioksidansa, može se konzumirati, a u vrtu se zaštitar drugih biljaka od štetnih insekata.

Ujedno, proizvodim razne vrste voća i povrća – rajčicu, tikvice, sve zeleno povrće, cvjetaču, papriku, razne mahunarke, krastavce… Imamo maline, kupine, jabuke, breskve, trešnje, višnje, grožđe… Sve se iskoristi tijekom cijele godine, a poseban je užitak doći i nabrati sve sastojke za ručak ili voćnu salatu. Ujedno, pripremamo i zimnicu, sokove, pekmeze i marmelade, slatko, likere domaće. Primjerice, prošle godine radio sam pekmez od mušmula i bio je jako dobar.

Svjedoci smo kako je kiše svake godine sve manje. I sada, krajem ožujka 2022. godine već možemo govoriti o početku sušnog razdoblja u poljoprivredi. Kako ti rješavaš pitanje navodnjavanja, odnosno kvalitete tla budući da o tome ovisi sve ostalo?

Tlo je najvažnije, da. Tajna kvalitetnog tla je u stajskom gnojivu. Jako dobro je i dehidrirano ekološko gorivo, a kod pripreme, sada na proljeće, pomaže i zeolit. To je mineral vulkanskog podrijetla koji na sebe veže supstance hranjiva i vode, duže čuva vlagu i hranjive tvari i izvrstan je ne samo za vrt, već i za lončanice. Mi dosta prikupljamo kišnicu. Kad je ima, naravno. No u ovakvim slučajevima, kao sada, kada kiše nema, koristimo vodu iz vodovoda. Pritom je ostavimo u cisterni da odstoji kako bi klor ispario i onda je koristimo u sustavu navodnjavanja kap na kap. Potom na red dolazi prihrana i zaštita biljaka, a budući da je sve ekološki, ne koristim umjetna sredstva, već ih pripremam sam.

Kako štitiš biljke od nametnika i koji nam savjet o ekološkoj prihrani možeš dati?

Prva zaštita već prije samog proljeća je obojiti debla u bijelu boju, vapnom. Osim što će spriječiti raniju vegetaciju, smanjit će i broj insekata na drvetu jer insekti neće puzati zbog refleksije. Drugi način zaštite biljaka je ekološka prihrana koju radimo od gaveza, koprive ili preslice.

Miris, doduše, nije ugodan, ali je sve ekološki i biljka se kasnije, ako je riječ o voću ili povrću, lako opere i konzumira bez bojazni. Želite li jeftin i učinkovito sredstvo protiv insekata u vrtu ili zdravu prihranu za svoje biljke, iskoristite mlade koprive.

ilustracija: pixabay.com

Konkretno, za dušično gnojivo od koprive potrebno je uzeti 1 kg svježih kopriva i potopiti u 10 l vode. Ostavite oko 15 dana u postupku fermentacije i potom dobro ocijedite. Koristite u omjeru 1:10 (na litru procijeđenog supstrata ide 10 litara vode). Koprivu možete iskoristiti i za proizvodnju prirodnog insekticida. Kilogram svježih kopriva potopiti u 10 litara vode i ostaviti najviše 24 sata potopljeno, potom procijediti i koristiti u omjeru 1:10.

Naglašavaš važnost sadnje drveća i grmlja, odnosno biljaka kao boraca u borbi protiv posljedica klimatskih promjena. Osim proizvodnje kisika i apsorpcije CO2, drveće značajno „hladi“ prostor na kojem raste. Objasni nam i tu važnost.  

Reći ću kratko – direktiva EU je ozelenjavanje gradova kako bi se u urbanim sredinama smanjili toplinski otoci. Sve veća urbanizacija tijekom ljeta dodatno akumulira toplinu i gradovi se jednostavno ne mogu rashladiti. Tu nastupaju biljke. Istraživanja pokazuju da osim veće proizvodnje kisika, staništa za kukce i ptice te lišća za kompostiranje, drveće i grmlje zapravo bitno smanjuje temperaturu mjesta na kojem se nalazi.

Na primjer, osunčana podloga u odnosu na asfalt može varirati za čak 30 stupnjeva!

U Španjolskoj već planiraju veći dio Barcelone obojiti u bijelu boju, da se reflektiraju Sunčeve zrake i smanji toplina grada, a cijela Europa razmišlja kako zelenilom smanjiti visoke temperature diljem kontinenta.

Svi znamo kako je prekrasno sjesti na klupicu ili stolac ispod nekog drveta i gotovo cijele godine uživati pod krošnjama, bilo to u proljeće zbog cvjetova, ljeti zbog hlada ili jeseni zbog boja, plodova i mirisa.

A ako tome pridodamo sve navedene prednosti drveta za okoliš i naše zdravlje, onda je jasno da bi svatko od nas ove godine trebao posaditi barem jedno drvo ili sadnicu voćke. Taj trud i investicija vraćat će mu se godinama i to na najbolji mogući način.

(www.icv.hr, mlo, foto: privatni arhiv, pixabay.com)