U Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica sinoć, 19. ožujka, je održana svečanost ‘Hrvatskoj domovini’ prigodom obilježavanja 190. obljetnice objave teksta himne Republike Hrvatske i obljetnice donošenja Zakona o hrvatskom jeziku. Događaj u organizaciji Matice hrvatske, posvećen očuvanju nacionalne baštine te vrijednosti hrvatske himne i jezika, uvodnim je govorom otvorila Vesna Bedeković, izvanredna profesorica i zastupnica Hrvatskog sabora, predstavivši eminentne hrvatske akademike, povjesničare umjetnosti te stručna lica koja su govorila o povijesti hrvatskoga identiteta.
– Hrvatska ima itekako valjane razloge za ovakvu svečanost. Uz 190. obljetnicu objave teksta Antuna Mihanovića „Horvatskoj domovini“, koja je kasnije postala temelj hrvatske himne „Lijepa naša domovino“, te obljetnice donošenja Zakona o hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru, danas (19. ožujka, op.a.) obilježavamo i 207. obljetnicu rođenja Petra Preradovića, rođenog Grabrovčanina i jednog od najpoznatijih pjesnika hrvatskog romantizma – tako bi rekla struka, a ljudi iz našega kraja rekli bi 207. rođendan našega Petra. Iz istog razloga, u Gradsku knjižnicu i čitaonicu Virovitica doveli smo eminentna lica – istaknula je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, koja je u nastavku svečanosti govorila o samom opusu Petra Preradovića.
Dora JagarinecBedeković je ujedno iskoristila priliku zahvaliti se ne samo Matici hrvatskoj na organizaciji sinoćnje svečanosti, već i Ogranku Matice hrvatske u Virovitici koji je preuzeo ulogu suorganizatora, a potom i Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica na domaćinstvu.
VIROVITIČANI I NJIHOV DOPRINOS JEZIKU
Robert Fritz, ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica, podsjetio je na nedavno obilježen Mjesec hrvatskoga jezika u virovitičkoj Knjižnici te niz događaja vezanih upravo uz povijest našega jezika.
– Lijepo je prisjetiti se da je 40-ak godina prije nego li je izašao objavljen tekst hrvatske himne, jedan znanstvenik, astronom i kartograf u Beču dobio dozvolu za izdavanje novina na hrvatskom jeziku, 1792. godine. Taj znanstvenik ne samo da je u svoje doba bio iznimno cijenjen, a po njegovim kartama sam Napoleon je ratovao kasnije, on je bio i Virovitičanin – Mirko Daniel Bogdanić. Zbog raznih okolnosti, nažalost, nikada nije objavio novine na hrvatskom jeziku, ali za nas Virovitičane kao da jest – prisjetio se Fritz, zahvalivši organizatorima koji su učinili sinoćnju svečanost posebnom.
Dora JagarinecAkademik Miro Gavran, hrvatski dramatičar i romanopisac, rekao je nešto više o Matici hrvatskoj, jednoj od najstarijih kulturnih institucija u Republici Hrvatskoj, čijim je ujedno i predsjednikom.
– Značenje Matice hrvatske u povijesnom smislu i onome što ona zadnjih godina čini, vodeći brigu o očuvanju hrvatskog identiteta, jezika, kulture, znanosti i književnosti, nije se bitno mijenjalo sve do danas. Promijenilo se pet država, ali značenje Matice hrvatske nije se izgubilo, dapače, ono u ovom globaliziranom svijetu dobiva neki novi i važniji zadatak. Svima nama koji smo u Matici bitno je da osjećamo taj zanos i dobru volju ljudi koji nas simpatiziraju, za daljnjim pridonošenjem hrvatskoj kulturi i očuvanju hrvatskog identiteta – istaknuo je Gavran, govoreći o Matici koja je ove godine obilježila 183. obljetnicu postojanja.
Dora JagarinecDa sinoćnja obljetnica nije samo podsjetnik na značaj himne, već i na neuništivu ljubav prema Domovini, jeziku i identitetu koju simbolizira, rekla je Ivana Vidak Teskera, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Virovitici. Himna nije samo stih ni nota, već je izraz dubokog osjećaja pripadnosti, zajedništva i ponosa koji nas veže s našim predcima i obvezuje prema budućim naraštajima, dodala je.
Svečanosti je nazočio i Andro Krstulović Opara, povjesničar umjetnosti te dobar poznavatelj svih sinoćnjih tema, ali ujedno i jedan od „najstarijih zastupnika“ u Hrvatskom saboru kada je riječ o stažu. Naime, Krstulović Opara saborski je zastupnik koji je sjedio u prvom sazivu Hrvatskog sabora otkako je samostalne i neovisne Republike Hrvatske, podsjetila je Bedeković.
HIMNA IMA SVOJ SPOMENIK
Ivančica Fett – Škvarić, profesorica hrvatskoga jezika i književnosti te predsjednica Gradskog vijeća Virovitice, dotakla se samog Mihanovićevog teksta, kao i njegove transformacije, odnosno prilagođavanja današnjem tekstu hrvatske himne.
Dora Jagarinec– Hrvatska je himna vrlo posebna i drugačija od himni drugih država svijeta, s obzirom na to da govori o prirodnim ljepotama naše zemlje i veliča mir, dok u većini drugih država himne imaju određeni ratnički ton. Ono što je posebno zanimljivo jest da je Antun Mihanović napisao 14 strofa, a uglazbljene su četiri – prva, druga, pretposljednja i posljednja strofa. Isto tako, mnogi ne znaju da naša himna ima svoj spomenik u hrvatskom Zagorju, točnije na Zelenjaku. Mjesto je to na kojemu je, prema predaji, Mihanović dobio nadahnuće za njeno pisanje – objasnila je Fett – Škvarić.
Brojni posjetitelji, među kojima su bili predstavnici kulturnog, javnog i političkog života, uživali su u programu posvećenom značaju ovog povijesnog trenutka za hrvatski identitet i jezik. Svečanosti su tako, uz prethodno spomenute predavače, nazočili i župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović te gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin sa suradnicima, predstavnice Ogranka Matice hrvatske u Virovitici i Slatini, Ivana Vidak Teskera i Zorica Varga, članovi Akademske zajednice HDZ-a „Ante Starčević“ VPŽ, Zajednica žena HDZ-a Katarina Zrinski, članovi Časničkog zbora Virovitica i braniteljskih udruga, ravnatelji, profesori te ostali okupljeni građani. Sinoćnje predavanje svojom izvedbom hrvatske himne uveličale su i tri učenice Glazbene škole Jan Vlašimsky Virovitica, izvevši i one manje poznate stihove Mihanovićevog teksta.
(icv.hr, dj, foto: D. Jagarinec, K. Toplak)
