Hrvatska je s današnjim datumom, 28. svibnjem 2024. godine, iscrpila svo meso, ribu, žitarice i šume koje kao zemlja može proizvesti i obnoviti u jednoj godini. To znači da sve ove, uglavnom neobnovljive resurse, a koje će nastaviti koristiti već sutra, zapravo uzima “na dug” od budućih generacija.
Pokazuju to podatci američkog think-tanka Global Footprint Network (GFN), koji objavljuje godišnje izvješće “Dan ekološkog duga”, a na temelju podataka Ujedinjenih Naroda. Dan ekološkog duga dobiva se iz omjera biokapaciteta planeta – količine ekoloških resursa koje Zemlja može proizvesti te godine i ekološkog otiska čovječanstva, odnosno potreba čovječanstva u toj godini, a dobiveni broj množi se s brojem dana u godini (365 dana).
I dok je Hrvatska danas zašla u ekološki dug, odnosno potrošila sve zalihe koje su joj trebale biti dovoljne do kraja godine, samo čovječanstvo, odnosno, naš planet svoje će zalihe potrošiti 25. srpnja. Umjesto proizvodnje, crpit ćemo neobnovljive resurse na kredit, stvarati otpad s kojim se ne može adekvatno upravljati (ponajprije emisiju CO2), što stvara dodatne posljedice za okoliš, klimu i našu budućnost.
António Guterres, Glavni tajnik Ujedinjenih Naroda, upozorava kako “trenutna neodrživa proizvodnja, pakiranje i potrošnja hrane potiču klimatsku krizu, stvarajući trećinu svih emisija stakleničkih plinova, koristeći 70 posto slatke vode na planetu i uzrokujući gubitak bioraznolikosti u nevjerojatnim razmjerima”.
Prirodne resurse Zemlje svaka država troši različito. Razvijenije zemlje troše više, pa tako Katar i Luksemburg, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt svoje godišnje resurse potroše već u prvom tromjesečju. Neki od njih već i sredinom veljače.
Većina zemalja zapadne Europe svoje resurse potroši za četiri ili pet mjeseci.
Što znači ekološki deficit?
To znači da kao zemlja od danas živimo na kredit na račun budućih generacija. Da se sve zemlje svijeta ponašaju kao Hrvatska, trebali bi nam resursi skoro triju planeta da podmirimo svoje godišnje potrebe.
Jedan od značajnijih načina smanjenja ekološkog otiska te pomicanja datuma ulaska u ekološki dug svakako je razvoj diverzificiranih oblika ekoturizma, budući da turizam doprinosi emisijama stakleničkih plinova, a udružen s potrošnjom prirodnih resursa ubrzava globalno prekoračenje utječući na okoliš i prirodu.
Dobra vijest je da ako bi se “Dan ekološkog duga” smanjio za pet dana godišnje do 2050., godine, resursi planeta bili bi dovoljni za ljudsku potrošnju i ne bismo ugrožavali ni planet ni buduće generacije.
Kako mi utječemo na okoliš?
Svatko od nas može otkriti svoj osobni ekološki otisak. On nam govori o trošenju prirodnih resursa i koliko živimo održivo, a koliko izvan svojih ekoloških mogućnosti.
Možete ga provjeriti ovdje.
Održivost i odgovorno gospodarenje otpadom cilj je projekta Grada Virovitice pod nazivom ”ZELENI KUTAK – ŠARENO PLATNO – ZA EKO VIROVITICU”, kojim se mlade generacije, ali i sve građane kroz kreativne aktivnosti potiče na promišljanje o važnosti adekvatnog gospodarenja otpadom i na konkretne akcije kojima bi se smanjile količine biorazgradivog otpada koji se odlaže na odlagalištima.
Cilj te aktivnosti je povećati stopu odvojenog sakupljanja komunalnog otpada i recikliranja već na kućnom pragu.
Projekt vrijedan 14.000 eura provodi se uz pomoć Fonda za i energetsku učinkovitost, koji u njemu sudjeluje s 40 posto troškova i trajat će do kraja svibnja.
Projekt ”ZELENI KUTAK-ŠARENO PLATNO-ZA EKO VIROVITICU” sufinanciran je sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
(icv.hr)
