Na današnji dan, 15. siječnja, diljem Lijepe Naše obilježavaju se Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, jedni od najvažnijih događaja u povijesti hrvatskoga naroda. Veliku ulogu u ispisivanju stranica hrvatske povijesti imali su, između ostaloga, mnogobrojni generali, admirali i ostali domoljubi koji su položili svoj život za Domovinu.
Shodno tomu, večeras (srijeda) je u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica održano prigodno predavanje pod nazivom „Habsburški generali iz Virovitice“ umirovljenog brigadira Hrvatske vojske Borisa Trnskog. U uvodnom govoru, ravnatelj virovitičke Knjižnice Robert Fritz poželio je dobrodošlicu svim gostima, među kojima su bili i zamjenik župana VPŽ Marijo Klement te predsjednica Gradskog vijeća Ivančica Fett-Škvarić, ujedno čestitavši svima ovaj značajan datum.
Kristijan Toplak– Iznimno mi je drago što se današnje predavanje dotiče Hrvata izvrsnih u vojnim vještinama i ratnom znanju. Posebice se zahvaljujem Hrvatskom časničkom zboru Virovitica i gospodinu Davoru Špoljariću, koji su zapravo inicijatori čitavog izlaganja – istaknuo je ravnatelj Fritz, prepustivši riječ umirovljenom brigadiru Hrvatske vojske.
GENERALI, GROFOVI I – VIROVITIČANI
Trnski je autor triju knjiga iz područja teorije o ratu, umijeća ratovanja te vojne strategije, a i sam bilježi iskustvo života na bojištu. Međutim, danas nije govorio o svom vojnom iskustvu, među kojima je i sudjelovanje u oslobodilačkoj operaciji „Orkan ’91“, već o četiri generala iz habsburške vojske – koji su podrijetlom iz Virovitice.
– Tu su prije svega tri Pejačevića – budući da smo u gradu Pejačevića. Najvažniji od trojice jest Antun III. Pejačević koji je „odgovoran“ za to što imate ovako lijep dvorac u središtu grada, odnosno on je započeo njegovu izgradnju, a sinovi su nastavili. Tu su i njegovi rođaci, generali Aleksandar i Nikola Pejačević, koji su djelovali nekih 80-ak godina kasnije. Četvrti general koji je podrijetlom iz Virovitice je Julije Kristijanović, čiji su roditelji naselili ovo područje nakon dolaska iz Bosne – uvodno objašnjava Trnski.
Kristijan ToplakHrvati, uz neizostavan Domovinski rat, imaju bogatu ratnu tradiciju o kojoj šire pučanstvo ne zna puno. Primjerice, mnogima je promakla činjenica kako je Gospić, prema riječima ovoga predavača, rekorder u generalima po broju stanovnika – oko 35 njih. Isto tako, Virovitica je iznjedrila važne povijesne osobe koje su, u većini slučajeva, ostale samo u koricama povijesnih knjiga.
– Vratio bih se na primjer Antuna III. Pejačevića koji je izuzetno važna osoba u području vojnih znanosti i vojnog umijeća, a njegove podatke možete pronaći i u leksikonu Austrijskog Carstva u Beču. Ovaj je Pejačević bio grof, odlikovan najvišim odličjem reda Marije Terezije za hrabrost. Bio je jedan izuzetan general, a izuzetniji od njega, barem po pitanju uspjeha i postignuća na bojnom polju, jest Nikola Pejačević koji je bio osobni pobočnik cara Franje Josipa, dostignuvši čin generala-pukovnika, u to vrijeme najveći čin koji je jedan Austrijanac mogao dobiti – navodi.
VAŽNA TEMA O KOJOJ HRVATI ZNAJU VRLO MALO
Osim priče o značajnim povijesnim figurama, Trnski se dotaknuo rezultata istraživanja o hrvatskim generalima-admiralima od 1804. do 1918. godine. Naime, u tom je razdoblju zabilježeno ukupno 396 hrvatskih generala i admirala, najistaknutijih predstavnika hrvatskih vojnih postrojbi koji su se kao vojskovođe dokazali na bojišnici. Nastavno na to, kao umirovljenog brigadira Hrvatske vojske, upitali smo ga što za njega predstavlja upravo ova tematika i zašto se odlučio na ovo istraživanje.
Kristijan Toplak– Vrlo jednostavno, zato što do sada to nitko nije istraživao. U mirovini sam gotovo devet godina, a zadnjih šest bavim se ovom tematikom do koje sam došao sasvim slučajno. Smatram da je riječ o jednoj izuzetno važnoj temi jer su svi ovi ljudi, generali i admirali, najbolji primjer hrvatske vojne tradicije i hrvatskog ratnog umijeća, a mi Hrvati o njima znamo vrlo malo. Oni su dokaz hrvatskog ratnog umijeća, hrabrosti i odanosti – zaključuje Trnski, naglasivši kako je pri kraju istraživanja koje bi zajedno s knjigom trebalo izaći iduće godine.
(icv.hr, dj, foto: Kristijan Toplak)
