U prepunoj dvorani Gimnazije Petra Preradovića danas (srijeda) je predstavljena monografija u povodu stote obljetnice gimnazijskog programa u Virovitici. Tom prigodom publici je predstavljena monografija te kratki video. Prisutnima se prva obratila saborska zastupnica i predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Vesna Bedeković, a ujedno i bivša učenica Gimnazije Petra Preradovića.
– I danas se rado sjećam kada smo se kao “vlakaši”, učenici koji su vlakom dolazili na nastavu, rano ustajali kako bi pristigli na nastavu, ali bilo je to prekrasno vrijeme. Ponosna sam što vas u ime bivših učenika mogu pozdraviti i sudjelovati u ovoj velikoj obljetnici. Gimnazija Petra Preradovića oduvijek je bila elitna škola iz koje su izašli mnogobrojni doktori znanosti i sigurna sam da će tako biti i u budućnosti – naglasila je saborska zastupnica Vesna Bedeković koja je iskoristila ovu svečanu prigodu te potaknula trenutne, a i buduće učenike da teže vrhunskom obrazovanju jer je ono čvrst temelj i oslonac svake osobe.
– Prvi školski gimnazijski dan i prvi gimnazijski školski dan krenuo je 8. listopada 1918. godine, što smo prošle godine obilježili, a sada obilježavamo sto godina centralnom proslavom s nizom aktivnosti. U ime stote godišnjice izdali smo monografiju koja je predstavljena građanima, našim bivšim učenicima, djelatnicima, doktorima znanosti, ljudima iz politike i našem osnivaču – ponosno je istaknula ravnateljica Gimnazije Jasminka Viljevac.
– Monografija je vrlo obimna, ima preko 200 stranica, u njoj je najviše radila bivša učenica Gimnazije, koja je ujedno i dugogodišnja profesorica Zdenka Kos. Dakako, u izradi monografije, profesorici Kos najviše je pomagao knjižničar profesor Josip Strija – rekla je ravnateljica Viljevac.
GODIŠNJACI, DOKUMENTI, ZANIMLJIVOSTI
Izrada monografije traje već godinu dana, u njoj se može pročitati sve o gimnazijskom obrazovanju tijekom jednog stoljeća te vidjeti velik broj dokumenata i fotografija.
-Stotinu godina neke škole dobar je razlog da se napravi monografija – najviše me potaknula činjenica da nitko prije nije ništa napisao, odnosno kompletirao na ovaj način.
I sama sam bila đak ove škole, a budući da ove godine idem u mirovinu, pisanje ovakve spomen-knjige odlična je prilika da zaokružim svoj boravak u Gimnaziji – istaknula je Zdenka Kos, profesorica hrvatskoga jezika i pedagogije.
Zanimljivo je, ističe, da je najviše podataka i slikovnoga materijala nađeno u privatnim zbirkama. Nažalost, zbog raznih je okolnosti dokumentacija, osobito slikovna, izgubljena. Škola je obnavljana u nekoliko navrata, pa je dosta povijesne građe izgubljeno. Dio materijala pronađen je u Državnom arhivu u Zagrebu te u Virovitici, dio je nađen u arhivu same škole u vidu godišnjih izvještaja, odnosno godišnjaka škole, a najdragocjeniji dio sačuvan je u Gradskom muzeju Virovitica, pri čemu je veliku pomoć pružila ravnateljica Mihaela Kulej.
PRVA DVA RAZREDA
– Krenuli smo povijesnim slijedom pa smo pratili razdoblja koja prate neke veće društveno-političke promjene u našoj domovini. Započeli smo 1918. godine, kada je naša Gimnazija započela s radom. S radošću mogu reći da imamo sačuvan izvještaj iz te prve školske godine 1918./1919., koji je u originalnom obliku sačuvan u Gradskom muzeju Virovitica– s osmijehom je rekla profesorica Kos. Te prve godine upisana su 172 učenika, otvorena su dva prva razreda gimnazije, jedan drugi i jedan treći. Svake sljedeće godine gimnazija je dobivala posebno odobrenje za otvaranje još jednog razreda. Zanimljivo je, kaže profesorica Kos, da je to bilo vrijeme kada je gimnazijsko obrazovanje trajalo osam godina pa su tako učenici desetogodišnjaci dolazili u prvi razred gimnazije, a izlazili kao punoljetni, potpuno obrazovani ljudi. Tako je bilo do 1954. godine, kada je osnovna škola postala obavezna, pa je gimnazijski program smanjen na četiri godine.
LJUBAV PREMA ŠKOLI
-Ova spomen-knjiga nastajala je u naše slobodno vrijeme, nakon naših radnih obaveza. Monografija je izraz ljubavi prema jednoj školi u kojoj su sudjelovali svi koji dijele taj osjećaj. Pomagali su mi kolege bez kojih nikako ne bih mogla, najviše kolega knjižničar Josip Strija, pedagoginja Ivana Bezak, ravnateljica Jasminka Viljevac te naša mlada kolegica Jela Markušić koja je odradila jako puno tehničkoga posla – istaknula je profesorica Kos te dodala kako iza monografije stoje i zaposlenici i ljudi koji su jako vezani za školu te djeca bivših profesora koji su donosila materijale.
-Posebnu zahvalu dugujem profesoru Ivanu Zelembrzu, bivšem ravnatelju i dugogodišnjem profesoru naše škole, koji je u svojoj generaciji u dva navrata objavio spomen-knjigu ‘Susreti i sjećanja’ u kojoj je prikupljeno mnogo vrlo dragocjenih materijala i sjećanja koje smo iskoristili u monografiji – istaknula je profesorica Kos.
Zadovoljstvo nije skrivao ni župan Virovitičko-podravske županije koji je izrazito ponosan na Centar izvrsnosti koji svoje središte ima upravo u Gimnaziji Petra Preradovića u Virovitici.
-U posljednjih 100 godina, mnogo je toga napravljeno, a u zadnjih nekoliko godina osobito se ulagalo u Gimnaziju – od energetske obnove zgrade do pokretanja Centra izvrsnosti te još nekih drugih detalja – s ponosom je istaknuo župan Igor Andrović koji je dodao kako je zahvalan svima koji su sudjelovali u izradi monografije jer će upravo ona imati veliki utjecaj na sjećanje i na važnost Gimnazije u proteklih 100 godina.
Župan je pohvalio rad Gimnazije, izvrsne rezultate državne mature te odlične rezultate županijskih, državnih i regionalnih natjecanja iza kojih stoje vrijedni učenici i marljivi profesori, mentori.
Vesna Šerepac, pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu VPŽ, ukazala je na važnu ulogu koju u životu mladoga čovjeka igra odabir srednje škole.
– Stotinu godina postojanja gimnazijskog programa zasigurno je važno svima nama koji u političkom svijetu imamo različitu ulogu, a uloga je težnja k višemu i tražiti od učenika i nastavnika što bolje rezultate – istaknula je Vesna Šerepac, pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu koja je i dodala kako izvrsne učenike treba upućivati na upis u ovu školu.
Uzvanicima, svima onima koji su doprinijeli izradi ove monografije, dodijeljene su zahvalnice, a svim doktorima znanosti, koji su svoje prve znanstvene korake započeli upravo u ovoj Gimnaziji, dodijeljene su monografije.
ZANIMLJIVOSTI OTKRIVENE TIJEKOM RADA NA MONOGRAFIJI
Prva školska ograda ponosno stoji još i danas
Monografija, osim osnovnih podataka o školi, sadrži zanimljivosti koje su autori pronašli o programima, o načinu rada u školi, o ponašanju profesora i učenika, o predmetima koji su se predavali kao i o udžbenicima, jezicima. Podatci su potkrijepljeni fotografijama i popisima svih gimnazijalaca koji su maturirali u Gimnaziji. Velika pomoć profesorici Kos bio je i Josip Strija, stručni suradnik školski knjižničar koji je uložio mnogo truda i vremena u istraživanje, kompletiranje i pisanje monografije škole.
-Uživao sam radeći ovu spomen-knjigu, trebalo je materijale složiti i pohraniti u monografiju, ali svi koji smo radili u uredništvu, sretni smo zbog ovoga lijepoga iskustva. Sudjelovati u izradi monografije, jednog cjelovitog i velikog projekta, nešto je što se doživi samo jedanput u životu – istaknuo je profesor Strija, koji je dodao kako je za vrijeme pripreme monografije naišao na informaciju da je ograda koja se nalazi iza škole, prema Šenoinoj ulici, zapravo ograda koja je bila ispred škole.
-Taj podatak gotovo nitko nije znao – velika je posebnost što je ta ograda sačuvana i nije uništena, kako su svi mislili. Bili smo izuzetno sretni što je ograda preseljena iza te tamo stoji nakon svih sto godina.
Aktivni u nastavi, ali i u raznim programima
Gimnazija Petra Preradovića danas broji oko 380 učenika, a učenici mogu upisati tri smjera; opći, prirodoslovno-matematički i jezični smjer. Nastava se odvija u petodnevnom radnom tjednu, u jednoj smjeni. Ova srednja škola može se pohvaliti s mnogo raznih vidova nastave; osim redovne nastave, tu je i fakultativna, izborna, izvannastavna aktivnost. Učenici su vrlo zainteresirani za rad, a neki od njih su izrazito uspješni. To potvrđuje podatak iz monografije da je 63 učenika Gimnazije postalo doktorima znanosti. Neki od njih bili su ovih dana i uvaženi predavači. Škola surađuje s nizom institucija i provodi velik broj projekata, a među najistaknutijima su oni financirani iz Europskog socijalnog fonda, u kojima su rađeni novi kurikulumi za nastavu prirodoslovlja, zatim projekt e-škole, a već niz godina Gimnazija sudjeluje u projektu Goethe-Instituta, Pasch škole. Gimnazijska zgrada ove je godine obnovljena, pa je to, uz pomoć osnivača Gimnazije, također rezultat projekta koji je raspisalo Ministarstvo graditeljstva, Fonda za zaštitu okoliša i Fonda za regionalni razvoj.
(www.icv.hr, lmh, foto: L. Martinko-Hock)
[g-gallery gid=”515359″]