Knjiga “Otkuda ste, g. Matek” Vladimira Mateka jučer (srijeda) predstavljena je u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica.
Nakon što je pozdravio sve okupljene, među kojima je bila i predsjednica Gradskog vijeća Grada Virovitice Ivančica Fett – Škvarić, ravnatelj virovitičke knjižnice Robert Fritz pobliže je predstavio gosta večeri.
Iako je diplomirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, V. Mateka život je odveo u drugom smjeru. Godinama je radio u diplomatskoj službi kao, između ostalog, savjetnik ministra, šef Kabineta ministra vanjskih poslova i načelnik Odjela za europske integracije u Ministarstvu vanjskih poslova.
Bogato iskustvo ima i u novinarstvu. Bio je urednik u Studentskom listu te glavni urednik Biltena Lige za borbu protiv raka. Nakon što je radio kao pomoćnik urednika, postao je i urednik deska Večernjeg lista. U Večernjem listu je i bio na mjestu urednika vanjskopolitičke rubrike, te specijalni izvjestitelj o europskim integracijskim procesima iz Europskih zajednica, Vijeća Europe i EFTA-a. Iz Pariza je kao stalni dopisnik izvještavao za Vjesnik.
U knjizi “Otkuda ste, g. Matek?”, na 278 stranica i kroz 255 ilustracija predstavlja rezultat osmogodišnjeg istraživanja o povijesti prezimena Matek. Kroz šest poglavlja obuhvaćene su sve četiri skupine hrvatskih Mateka – iz općine Jasenice (Zadarska županija), naselja Bušetina (Virovitičko-podravska županij), naselja Prekopakra (Požeško-slavonska županija) i Hrvatskog Zagorja.
– Po nekim statistikama, u svijetu ima oko 800 nositelja prezimena Matek. Najviše u Hrvatskoj, otprilike 430 i tu je definitivno najveća gustoća tog prezimena u odnosu na broj stanovnika. Mateka nešto malo ima i u Sloveniji, ali toliko su rašireni da ih se ne može precizno locirati. U Češkoj ih ima dosta, dvije su skupine i porijeklom su iz Prekopakre. Jedna na slovu “e” u prezime ima akcent i izgovara se malo mekše, a druga nema. Ima ih malo i u Mađarskoj, što je potpuno logično s obzirom da je naše rubno područje, a u Poljskoj ih je nekad bilo jako puno – objasnio je V. Matek.
Dodao je kako Mateka ima čak i preko oceana, u Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji, te bi ih susretao tijekom svojih putovanja kao diplomat ili novinar.
– I u Americi ima Mateka. To su uglavnom Poljaci i jednim dijelom Slovenci. Ima nešto malo Hrvata iz moje uže obitelji, to su potomci mog strica. Australski Mateki su nešto malo Poljaci, ostatak ovi “moji” – posjetiteljima, od kojih se neki sami prezivaju Matek, rekao je Vladimir Matek.
(www.icv.hr, eat)
