Gradski muzej Virovitica večeras (petak) je službeno otvorio izložbu „Lica gladi“, priču koja oblikuje našu prošlost, sadašnjost i budućnost. Ovu zanimljivu priču o gladi donose dvije etnologinje Etnografskog muzeja u Zagreb te Instituta za etnologiju i folkloristiku, Tanja Kocković Zaborski i Melanija Belaj.

GLAD NAS „POKREĆE“

Kroz tri cjeline – Borba protiv gladi, Glad kao političko sredstvo i Glad i tijelo – posjetitelji imaju priliku otkriti kako su glad, borba protiv nje i nevjerojatna ljudska snalažljivost oblikovali vrijeme u kojemu smo živjeli i ono u kojemu se trenutno nalazimo.

20241004 192717

– Ova izložba govori o mnogim licima gladi kroz povijest, odnosno kroz mnoštvo tema povezuje povijesne gladi s recentnim, aktualnim zbivanjima. Možemo slobodno reći da je upravo glad odigrala značajnu ulogu u svim povijesnim trenutcima. Bez gladi čovječanstvo se jednostavno ne bi razvijalo – ne bi se razvili gradovi, poljoprivreda, ne bi se sadilo i skupljalo. Glad, bili mi svjesni toga ili ne, pokreće gotovo sve aspekte našega života – ustvrdila je etnologija Melanija Belaj.

Autorice izložbe dugi niz godina bave se temom prehrane te istom nastoje osvijestiti glad, ponajprije onu nametnutu, ali i onu samonametnutu. Glad u ljudima budi poriv za preživljavanje, ono najsurovije, ali i osvjetljuje onu ljepšu stranu bivanja čovjekom.

20241004 192723

– Osim što glad u ljudima budi svirepost, istovremeno pokazuje da možemo biti najbolji kada je najteže. Ako se vratimo samo nekoliko godina unazad, za vrijeme pandemije i potresa svjedočili smo koliko ljudi pomažu jedni drugima. U jednoj od cjelina same izložbe, „Borba protiv gladi“, ističemo mnoštvo načina na koje se ljudi bore protiv gladi, a sam zaključak te cjeline iznjedrio je solidarnost, empatiju, pomoć i međusobno razumijevanje ljudi u teškim trenutcima – a gladovanje to zasigurno jest – objašnjava nam Tanja Kocković Zaborski, etnologija i idejna začetnica čitave izložbe.

MUZEJI NISU SAMO MJESTO LIJEPIH SUSRETA

Ravnateljica Gradskog muzeja Virovitica Mihaela Kulej, po službenom otvorenju same izložbe, istaknula je svoje zadovoljstvo velikim odazivom ljubitelja muzejske umjetnosti na problematiku ove težine.

DSC00825

– Smatram da je suradnja s Etnografskim muzejom u Zagrebu te Institutom za etnologiju i folkloristiku super iskorak našega muzeja jer doista problematizira jedno od osnovnih ljudskih prava – pravo na hranu. Danas je upravo taj problem iskrivljeno percipiran jer, osim objektivnih problema gladi u svijetu, imamo tu subjektivnu dimenziju gdje ljudi sami nalaze razloge da se izgladnjuju i to dovodi do određenih psihičkih poremećaja. Sretna sam što smo ovime uspjeli pokazati da muzeji nisu samo mjesta onih dobrih, lijepih susreta, već i mjesta na kojima se pokreću promjene i gdje se izlažu stvari koje ukazuju na velike društvene probleme, ali i na moguća rješenja – govori Kulej.

Iznimne časti priznanja od strane muzejske struke, ali i tri nagrade koje je spomenuta izložba osvojila, dotakla se ravnateljica Etnografskog muzeja u Zagrebu dr.sc. Zvjezdana Antoš.

DSC00823

– Osobito mi je drago što imamo prekrasnu suradnju s kolegicama i kolegama u Virovitici. Ovo je tek početak prezentacije izvan Etnografskog muzeja u Zagrebu, a nakon Virovitice izložba putuje u Etnografski muzej u Budimpeštu. Prošle godine osvojili smo tri muzejske nagrade, od kojih je jedna nagrada Milovan Gavazzi koju dodjeljuje Hrvatsko etnološko društvo za iznimna postignuća u popularizaciji struke, što dovoljno govori o kvaliteti same izložbe i radu kolegica. Ova tematika posjeduje izrazitu aktualnost. S antropološkog aspekta, vrlo je dobro razrađena, a predmeti dolaze iz različitih arhiva. Osim našeg muzeja, tu su i predmeti iz Povijesnog muzeja grada Zagreba. I to je upravo dokaz dubinski istražene teme – ističe Antoš.

Cilj izložbe „Lica gladi“ i aktivnosti uz nju jest podizanje svijesti o problemu gladi, ali i poremećaja prehrane, a ista je otvorena za posjetitelje sve do 4. studenog 2024. godine.

(icv.hr, dj, foto: D. Jagarinec)