Drugog dana (subota) ovogodišnjeg 28. međunarodnog sajma gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo u virovitičkom Tehnološko-inovacijskom centru na rasporedu su bila četiri stručna predavanja na temu poljoprivrede.
Prvo u nizu predavanja održao je Dario Ivić, rukovoditelj odjela za biljno zdravstvo, Centar za zaštitu bilja, HAPIH, na temu “Integrirana zaštita bilja – Ministarstvo poljoprivrede”.
Dora Jagarinec– Riječ je o jednoj „starijoj“ temi, ali temi koja postoje sve aktualnija jer je na neki način ponovno ozakonjena. Integrirana zaštita bilja je nešto što postaje obveza za poljoprivrednike i smjer koji se uklapa u novu i modernu poljoprivredu. Općenito, suvremena poljoprivreda u Europi, sukladno političkim smjernicama zelenog plana, podrazumijeva veću brigu o okolišu i zdravlju ljudi, a u isto vrijeme podrazumijeva i proizvodnju visoko kvalitetne hrane – objašnjava Dario Ivić.
Hrvatska u području zaštite bilja ima određene prednosti jer trošimo manje kemijskih sredstava i naši poljoprivrednici primjenjuju neke suvremene pristupe, tvrdi Ivić. Iako primjenjujemo integriranu zaštitu bilja već 30-40 godina, uvijek ima prostora za napredak. Informiranje, slušanje struke i savjetovanje sa službama za stručnu podršku u razvoju poljoprivrede – glavni su savjeti ovog predavača svim poljoprivrednicima u području integrirane zaštite bilja.
SIGURAN UROD
U podne je na rasporedu bila tema “Uporaba certificiranog sjemena u RH”, stručno predavanje Ivice Delića i Zdenka Karačića iz Ministarstva poljoprivrede koje je govorilo o sjetvi certificiranog sjemena u Republici Hrvatskoj i usporedilo ga sa sjetvom onog necertificiranog.
Dora Jagarinec– Važno je za naglasiti da je certificirano sjeme sortno čisto i zdravstveno ispravno, bez štetnih organizama i bolesti, te je namijenjeno za prodaju i stavljanje na tržište. Sjeme s poljoprivrednog gospodarstva (FSS) je materijal određenih vrsta koje se bez stručnog nadzora proizvodi na vlastitom gospodarstvu i ono mora biti dorađeno, ne smije se prodavati ili stavljati na tržište. U Hrvatskoj još uvijek možemo biti zadovoljni s upotrebom certificiranog sjemena nasuprot necertificiranom – govori Delić.
Važnost čitavog predavanja jest isticanje činjenice da certificirano sjeme donosi siguran urod i prinose, ono što svi priželjkuju, za razliku od upotrebe necertificiranog sjemena koje nije sigurno, dodaje ovaj stručnjak.
IZNIMNA KAKVOĆA MESA
Dubravko Škorput s Agronomskog fakulteta u Zagrebu potom je otvorio temu svinjogojstva, “Banijska šara svinja – stanje i perspektive”.
– Banijska šara je najmlađa priznata pasmina karakteristična za područje Sisačko-moslavačke županije, a zbog svojih dobrih proizvodnih sustava počela se širiti i na druge županije. Neki uzgoji nisu daleko od Virovitice, točnije nalaze se oko Grubišnog Polja i Velikih Zdenaca. Očekujemo da će u budućnosti ova pasmina imati svoje „mjesto pod suncem“ i da će se širiti na ostala područja, upravo zbog svojih proizvodnih sustava koji su bolji u odnosu na ostale autohtone pasmine, poput Crne slavonske svinje – ističe Škorput s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Dora JagarinecPo brzini rasta i jako dobroj plodnosti (u zadovoljavajućim uvjetima može ostvariti dobre dnevne priraste), Banijska šara naginje prema plemenitim pasmina, odnosno ne spada u primitivne pasmine koje sporo rastu, dodaje Škorput.
Situacija sa svinjogojstvom u Hrvatskoj je nezavidna. Poremećaji u proizvodnji posljedica su stalnih udara koji se javljaju zbog afričke svinjske kuge kod nas i u drugim zemljama koje neposredno utječu na naše svinjogojstvo. Tu je i promjena cijena na europskom tržištu, govori stručnjak.
– Mi smo mala zemlja i svaka promjena na europskom tržištu utječe na promjene kod nas. Nažalost, sve veći broj svinjogojaca odustaje od proizvodnje. Prvenstveno mislimo na mala obiteljska gospodarstva sa srednjim brojem krmača. Ono što bi se u budućnosti moglo pokazati kao ključan izazov jest niska samodostatnost za svinjsko meso – napomenuo je.
SUVREMENO SVINJOGOJSTVO
Posljednje predavanje dana, „Proizvodnja zdrave i vitalne prasadi bez antibiotika“, održao je Damir Rimac, ekspert za svinjogojstvo za jugoistok Europe.
Dora Jagarinec– Proizvodnja prasadi bez primjene antibiotika je važna isključivo zbog zdravlja ljudi. Dakle, prema odredbi Europske unije, program glasi – jedan koncept, jedno zdravlje. Cilj jest smanjenje potrošnje antibiotika, odnosno smanjenje antibiotičke rezistentnosti kod proizvođača. Hrvati stoje jako loše u tom području, ako ćemo biti iskreni. Doduše, ne samo Hrvatska, već i ostale balkanske zemlje. I dalje imamo poprilično veliku upotrebu antibiotika, prvenstveno u profilaktičke svrhe, dakle u preventivnom smislu, a ne u kurativnom smislu. Moja filozofija, holistički pristup, jest svinjogojstvo uz pomoć tehnoloških promjena, noviteta, suvremenih saznanja i spoznaja. Proizvodnja na način da se koriste probiotici, prebiotici, organske kiseline i fitobiotici, umjesto antibiotika – zaključio je Damir Rimac.
Podsjetimo, pokrovitelji ovogodišnjeg sajma su Vlada RH, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstvo turizma i sporta, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo gospodarstva. Već godinama, sajam uspješno organiziraju: Virovitičko-podravska županija, Grad Virovitica, HGK Županijska komora Virovitica, HOK Obrtnička komora Virovitičko-podravske županije, Turistička zajednica Virovitičko-podravske županije, dok je tehnički organizator Viroexpo d.o.o.. Partner sajma su Hrvatske šume. Zemlja partner je Slovačka Republika, a Županija partner – Bjelovarsko-bilogorska županija.
(icv.hr, dj)
