Jedna od zanimljivih stručnih predavanja na ovogodišnjem sajmu “Viroexpo 2024.” bit će namijenjena pčelarima i poljoprivrednicima, a među temama će se naći “Održiva uporaba pesticida” i “Dresurom pčela u procesu oprašivanja do visokih prinosa u poljoprivredi”.
Ususret “Viroexpu 2024.”, a upravo zbog navedenog, razgovarali smo s tajnikom Saveza pčelara VPŽ, ujedno i tajnikom Udruge pčelara Virovitica, koji je skrenuo pozornost na veliku važnost ovih tema, kako za pčelare tako i za poljoprivrednike, podsjetivši nas da kukci, među kojima su dominantne pčele, oprašuju oko 80% biljaka na Zemlji.
Prinosi jabuka, krušaka i šljiva primjerice i do 90% ovise o uspješnom oprašivanju pčela, a oprašivači godišnje doprinose s više od 22 milijarde eura europskoj poljoprivrednoj industriji.
– Nažalost, mnogi uzimaju te podatke zdravo za gotovo, pa možemo naići na dosta slučajeva nepravilne uporabe zaštitnih sredstava, ali i neprihvaćanja suradnje s pčelarima koji imaju pčelinje paše u blizini poljoprivrednih površina. Upravo je iz tih razloga jedna od tema predavanja vezana uz korištenje pesticida za tretiranje biljaka. Zadnjih godina često slušamo o utjecaju pesticida na pčele, no valja istaknuti da nisu ugrožene samo pčele već svi oprašivači. Svjedočili smo zadnjih godina pomoru pčela zbog pesticida. Provedene su razne analize i ispitivanja, ali bez nekih značajnijih rezultata. Još uvijek mnogi poljoprivrednici svoje biljke tretiraju insekticidima u vrijeme cvatnje što nema nikakvu svrhu, a s druge strane masovno uništava oprašivače. Osim toga, neophodne su pravovremene obavijesti o tretiranju pesticidima koje se šalju Hrvatskom pčelarskom savezu, odnosno pčelarskom povjereniku na području djelovanja. Upravo će to biti prvi dio predavanja koje će se održati u sklopu sajma “Viroexpo” u subotu 17. veljače od 10 sati u prostorijama TIC-a- obavijestio nas je Mirko Kostelac koji tom prigodom nije izostavio niti drugu važnu temu predavanja, a to je dresura pčela u vrijeme oprašivanja.
– Dresura pčela neophodna je kad biljna vrsta cvijeta u isto vrijeme na pojedinom području s vrstama koje jače luče nektar i pčele ju iz tog, ali i iz niza drugih razloga- ne posjećuju. Odavno je naime poznato da, ukoliko se pčelama ponudi hrana obogaćena mirisom i okusom cvjetova pojedine biljne vrste, one će je prenositi iz hranilice u pripremljeno razrađeno saće. Nakon toga prve pčele, koje će pronaći u prirodi tu određenu biljnu vrstu, nakon odlaganja nektara u satne osnove, drugim pčelama će priopćiti smjer i udaljenost od područja gdje se nalazi ta biljna vrsta, odnosno izvor nektarne paše. Na taj se način odavno u svijetu uspješno oprašuju pojedine određene biljne vrste i poljoprivredne površine koje su u tom trenutku iz određenih razloga pčelama manje interesantne, bilo zbog prisustva neke druge kulture ili nekog dugog razloga poznatog samo pčelama. Sirup za tu vrstu prihrane u cilju dresure priprema se od jednakih dijelova vode i šećera, u njega se nakon hlađenja potapaju cvjetne latice, a nakon toga zatvorenog u posudi držimo ga od 2 do 10 sati, više je dakako bolje, kako bi sirup upio što više miris te biljne vrste. Kada odstoji propisano vrijeme, takvu pripremljenu otopinu dajemo pčelama predvečer i rano ujutro prije nego počinju izlijetati, uzastopno 4 do 5 dana. Tako se dresiranjem pčela postiže da pčele posjećuju željenu biljnu kulturu u većem obimu. Više o toj važnoj temi na predavanju će govoriti poznati stručnjak u pčelarstvu Goran Mirjanić s Poljoprivrednog fakulteta u Banja Luci- rekao nam je tajnik Mirko Kostelac.
(www.icv.hr, bs, foto: ilustracija)
