Koje mogućnosti za županije, gradove, općine, lokalnu zajednicu i privatni sektor nude geotermalni izvori, koja je važnost geotermalne sinergije u novim industrijskim ekosustavima i koje su aktualne administrativne i financijske prepreke prisutne prilikom stvaranja i realizacije projekata vezanih uz geoterme u Hrvatskoj – ta i druga pitanja bila su “na stolu” velikog tematskog panela koji je danas (čevrtak) održan u Veleučilištu u Virovitici. 

Tematski panel bio je posvećen geotermalnoj energiji kao pokretaču lokalnog i regionalnog razvoja. Organizirala ga je Hrvatska gospodarska komora – Sektor za industriju i održivi razvoj u suradnji sa ŽK Virovitica, Virovitičko-podravskom županijom i Veleučilištem u Virovitici, a u sklopu 27. Međunarodnog sajma gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo 2024.

Okupio je važne paneliste, a uz predstavnike HKG, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva vanjskih i europskih poslova (uključujući predstavnike veleposlanstava iz dvadesetak zemalja), predstavnike Agencije za ugljikovodike, nazočili su mu predstavnici jedinica lokalne i regionalne samouprave, gospodarstvenici i drugi uzvanici. 

OTVORENA PITANJA GEOTERMALNE ENERGIJE U HRVATSKOJ 

Panel je otvorila činjenica da su potrebne nužne strukturalne promjene kako bi se njima omogućilo maksimalno iskorištavanje potencijala obnovljivih izvora energije i povezivanje gospodarstva u jedan stabilan i održiv sustav. Tu je i pitanje administrativnih i regulatornih prepreka koje usporavaju pripremu i razvoj projekata na području obnovljivih izvora energije, od ishođenja dozvola i rješenja, preko usklađenosti propisa, priključenja na elektroenergetsku mrežu, prostornog planiranja, do utjecaja na okoliš i prirodu. Ujedno, ostaje pitanje financiranja i isplativosti ovakvih investicija, budući da su početni troškovi ulaganja u geotermalnu energiju iznimno visoki. 

Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja smatra da je pitanje geotermalne energije u Hrvatskoj zaokruženo i da su doneseni svi strateški dokumenti koji se tiču ovog obnovljivog izvora energije.   

SKUPA POČETNA ULAGANJA 

-Kroz različite programe i sredstva uspjeli smo osigurati oko 80 milijuna eura za početak za sve one projekte koji su vezani za lokalnu zajednicu, posebno za toplinarstvo, kojemu se trebamo okretati putem obnovljivih izvora poput goetermi, odnosno električnoj energiji proizvedenoj putem obnovljivih izvora. Na području ove županije već su izdane četiri koncesije za iskorištavanje geotermalnih potencijala, što je u interesu i državi, županiji i gradu.

Zakonom o ugljikovodicima predvidjeli smo mogućnost osnivanja razvojnih društava u kojima bi bila država, županije i gradovi, kako bi se olakšalo financiranje investicija poput bušotina, od kojih svaka stoji i više od 7 milijuna eura. 

To je prevelik iznos za investitore same, pa smo taj rizik prevalili velikim dijelom na državu, kroz Agenciju za ugljikovodike, što nam daje sigurnost da ćemo uspjeti. Na ovom području već se koristi biomasa i solari, pa kad se aktivnije uljuči i geotermalna energija, bit će to važan dodatak ukupnoj proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije  – smatra državni tajnik I. Milatić. 

Ljiljana Zornjak, voditeljica Službe za razvoj geotermalnog potencijala Agencije za ugljikovodike napomenula je kako Hrvatska leži na panonskom bazenu tople vode te da su za taj izvor energije, koji je čist i dostupan 24 sata dnevno, zainteresirane tvrtke, poljoprivrednici i lokalne zajednice. Podsjetila je da se u Republici Hrvatskoj trenutno  geotermalna voda za potrebe energetike istražuje na 28 istražnih prostora, rasprostranjenih na području Međimurja, Podravine, Pokuplja i Slavonije. Od toga, čak njih 12 pripada jedinicama lokalne samouprave, za segment toplinarstva, dok se na ukupno 11 istražnih prostora provode istražni radovi privatnih investitora koji planiraju proizvodnju električne energije, geotermalnu energiju koristiti u segmentu toplinarstva ili poljoprivrede. 

SMANJILI GEOLOŠKI RIZIK ZA INVESTITORE 

-Riječ je o prostorima na kojima već postoje centralni toplinski sustavi i bit će moguća njihova modifikacija za korištenje geotermalne vode kao energenta. Kad se bušotine izbuše, ukoliko dokažemo prisutnost geotermalne vode određene temperature i utvrdimo proizvodnost svake bušotine, ti prostori bit će na javnom nadmetanju, ponuđeni potencijalnim investitorima za daljnji razvoj projekata. Na ovaj način mi smo kao Agencija pokušali smanjiti geološki rizik i omogućiti investitorima da sa značajno manjim sredstvima u pojedinim fazama mogu krenuti odnosno nastaviti s razvojem tih projekata – rekla je. 

O tome koji potencijal nosi, ali već i koristi područje Virovitičko-podravske županije govorili su domaćini, župan Igor Andrović i gradonačelnik Ivica Kirin. 

Uz druge potencijale koje je otkrilo veliko istraživanje na ovom području, župan Andrović naglasio je područje općine Čađavica, na kojem je dovršeno istraživanje i gdje se uskoro očekuje izgradnja najveće geotermalne elektrane u Europi,  snage 20 MW. Ona će sigurno imati veliki značaj za cijelu našu županiju, prije svega za zapošljavanje ljudi koje će raditi u toj elektrani, ali, naravno i za proračun općine i Virovitičko-podravske županije. Tih 20 MW otprilike može snabdijevati pola naše županije sa električnom energijom, ali ono što je nama u budućnosti cilj je ne samo proizvodnja električne energije nego i korištenje geotermalnog potencijala i za poljoprivredu, grijanje plastenika, staklenika – rekao je župan i izdvojio područje Pčelića koje je uz Orahovicu, Slatinu i Novu Bukovicu posebno bogato geotermalim potencijalom i na kojem bi se uskoro trebala raditi nova istražna bušotina. 

Toplu vodu kao obnovljivi izvor energije važnim smatra i gradonačelnik Ivica Kirin, koji je na panelu govorio, između ostalog, i o Virovitici 2, području koje pokriva Viroviticu i općinu Lukač, bogato ovim prirodnim energentom.  

GEOTERMALNA ELEKTRANA, BAZENI, GRIJANE ŠKOLE I VRTIĆI 

-Sama istražna bušotina je predviđenog toplinskog kapaciteta 5,56 MW na dubini 1300 m, gdje se već na dubini 600 do 700 metara očekuje topla voda  (65 -72 Celzijeva stupnja). Sama bušotina je namijenjena za prozvodnju toplinske energije za potrebe grijanja objekata u neposrednoj blizini gradskih bazena (tri bazena), hale Viroexpo, zgrade Veleučilišta, Studentskog doma, restorana Škola, Tehnološko-inovacijskog centra, buduće III. osnovne škole s dvodijelnom dvoranom, buduće zgrade vrtića, JVP-a, budućeg veteranskog centra i plastenika tvrtke Brana, ali i ostalih sadržaja koje planiramo, a tu mislim na hotel s pratećim sadržajima.

Osim grijanja, toplinska energija se može koristiti i za hlađenje u kogeneracijskim izmjenjivačima topline tijekom cijele godine – rekao je I. Kirin. Dodao je da na isplativost cijelog projekta povoljno utječe i činjenica kako se u neposrednoj blizini same bušotine nalaze veliki potrošači, čime će biti manja ulaganja, kao i to da postoji mogućnost proizvodnje vodika. 

Na panelu je dio bogatog iskustva u geotermalnom potencijalu i projektima koji su na njemu nastali podijelio Dragutin Domitrović, direktor tvrtke IGeoPen. Uz projekte poput prve geotermalne elektrane u Hrvatskoj, koja je u studenom 2019. godine otvorena u Cigleni kraj Bjelovara i koja najveća elektrana s binarnom tehnologijom u kontinentalnoj Europi te danas osigurava električnu energiju za gotovo cijeli Bjelovar, govorio je i o manjim projektima, a koji također donose korist za cijelu zajednicu, ali i o iznimno visokim troškovima početnih ulaganja, osobito u vrijeme istražnih procesa. 

SAMO ZA ISTRAGU POTENCIJALA 27 MILIJUNA EURA 

Zamoljen da se referira na područje Pčelića, gdje će se graditi istražna bušotina, rekao je kako je “Pčelić dubok i vruć”, odnosno da su ondje otkrivene temperature vode iznad 200 Celzijevih stupnjeva. 

-S jedne strane to je fantastično za proizvodnju električne energije, no u isto vrijeme riječ je dubinama od oko 4500 do 5000 metara. Budući da smo se mi obvezali na tri bušotine, a svaka će koštati najmanje 9 milijuna eura, govorimo o najmanje 27 milijuna eura tijekom istražnog perioda od 5 godina. Uz podatke koje INA ima na temelju istraživanja za naftu i plin, planiramo dodatno mjerenje magnetnog polja, kako bismo što točnije locirali geotermalni potencijal i samim tim lakše došli do prve, a onda i druge i treće istražne bušotine- rekao je D. Domitrović.

Uz prozvodnju eletkrične energije koja može poslužiti lokalnoj zajednici i poduzetnicima, samoodrživa geotermalna elektrana osigurava i nova radna mjesta, ali i daje doprinos lokalnom, županijskom, kao i državnom proračunu, objasnio je Domitrović. 

ISTO ZA VELIKU TVRTKU I MALI OPG

Kako bi pomogli investitorima na uklanjaju prepreka za razvoj projekata vezanih uz geotermalnu energiju, u HGK je prije nekoliko tjedana formirana posebna Radna skupina. Marija Šćulac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK, kaže kako su zajednički problemi investitora koji dolaze iz sektora poduzetništva ili poljoprivrede jako velika početna ulaganja, pa se i mali poljoprivrednik i velika tvrtka nalaze u “istom košu”. 

-U sektoru poljoprivrede još uvijek se malo koristi geotermalna energija, budući da jedan OPG mora ispoštovati iste uvjete kao i veliki potrošač, odnosno tvrtka. To se u regulativi mora mijenjati, što planiramo kroz našu Radnu skupinu, a koja će kroz svoj Position paper popisati sve prepreke i uskoro predložiti konkretna rješenja za trenutno uočene probleme. 

Razgovaramo i o donošenju novog zakona baš za geotermalne projekte jer su u ovom trenu ovdje izmiješani različiti segmenti; od poljoprivrede, rudarstva, energetike i teško je uskladiti sve zakone i propise. U ovim krajevima naglasak stavljam dakako na  poljoprivredu, jer se ova vrsta energije može iskoristiti za toplinsku energiju, odnosno grijanje staklenika i plastenika -smatra M. Šćulac. 

Geotermalna energija može odigrati značaju ulogu i u transformaciji te razvoju konkurentne hrvatske poljoprivrede, a koja bi u budućnosti mogla počivati  isključivo na domaćim prirodnim resursima. Osim sredstava iz europskih fondova, daljnji razvoj ovih projekata ovisi o zaokruženoj suradnji nadležnih institucija odnosno regulatornih tijela.

Dalibor Janda, načelnik Sektora za poljoprivrednu proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede, kaže kako poljoprivreda trenutno troši oko 7,5 posto ukupnih energetskih potreba i da se geotermalni potencijal može značajno iskoristiti u sektoru proizvodnje voća i povrća, osobito za staklenike i plasteničku proizvodnju. No ulazni troškovi ove investicije za obiteljska gospodarstva još uvijek su previsoki. 

-U ovom trenu u RH imamo oko 660 hektara oranica pod staklenicima i plastenicima, gdje Virovitičko-podravska županija prednjači sa nešto više od 120 hektara. Mjesta za napredak ima, a mi nastojimo proizvođače potaknuti na udruživanje upravo u kontekstu iskorištavanja obnovljivih izvora energije, budući da poljoprivrednik trenutno ne može sam sudjelovati u investiciji poput ove. Radije se odlučuju na proizvodnju električne energije putem solarne energije ili iz biomase, iako stategijom poljoprivrede do 2030. godine planiramo održive prakse i to putem geotermalnog potencijala – rekao je D. Janda.

(www.icv.hr, mlo, foto: T. Szabo)