Jeste li se danas nasmijali? Ako niste, imate izgovor da se krenete smijati, a da vas nitko čudno ne pogleda.
Naime, 10. siječnja obilježavamo Svjetski dan smijeha – dan posvećen radosti, spontanosti i povezanosti među ljudima. Smijeh je univerzalan, ali i osoban – od zaraznog kikotanja do tihog osmijeha – jer, baš kao i otisak prsta, smijeh je jedinstven i otkriva mnogo o nama. Ovaj dan obilježava se od 1998. godine na inicijativu indijskog liječnika Madana Katarie.
No, smijeh nije samo zabavan – on je i vrlo koristan za naše zdravlje.
Smijemo se od rođenja
Znanstveno je dokazano da se djeca smiju i do tristo puta dnevno, dok odrasli to čine tek dvadesetak puta. Pokazuje se da što smo stariji, to više zaboravljamo na kratke trenutke radosti. A upravo ti trenuci mogu činiti razliku.
Već nakon nekoliko minuta smijanja smanjuje se razina kortizola, hormona stresa, što ublažava anksioznost i pomaže pri opuštanju te povećava proizvodnju endorfina, hormona sreće. Također stimulira mozak i poboljšava koncentraciju, što može utjecati na bolje pamćenje.
Svi se smijemo drugačije?
Svaki smijeh je drugačiji jer je rezultat jedinstvene kombinacije anatomske građe glasnica i mišića lica, genetskih predispozicija, osobnosti, socijalnih navika i kulturnog okruženja.
Neki ljudi pri smijanju koriste veće grupe mišića, zbog čega njihov osmijeh djeluje izražajnije i glasnije.
Kod introvertiranih osoba smijeh je najčešće tiši i diskretniji, dok ekstroverti nemaju zadrške i često se glasno smiju. Kulturni utjecaji također igraju važnu ulogu – u nekim kulturama smijeh je tih znak poštovanja, dok u drugima predstavlja eksploziju emocija i slobode izražavanja.
Smijeh sagorijeva kalorije
Osim što podiže raspoloženje, smijeh potiče tijelo na fizičku aktivnost – desetak minuta smijanja može sagorjeti do četrdeset kalorija. Aktivira čak 80 mišića u tijelu, uključujući 17 na licu. Nekoliko minuta smijanja može imati sličan učinak kao 15 minuta vježbanja na sobnom biciklu.
Smijanje s drugima dodatno stvara osjećaj povezanosti, gradi međusobno povjerenje i pozitivnu sliku o nama samima, što dugoročno doprinosi većem samopouzdanju.
Humor je “prvi protuotrov” za stres
Ljudi s većim osjećajem za smiješno pokazuju manje anksioznosti i stresa, a u nekim istraživanjima humor se pokazao uspješnom strategijom za smanjenje nekliničke i kliničke anksioznosti.
Humor također pridonosi emocionalnoj regulaciji, on može prigušiti uzbuđenje povezano s neugodnim emocijama i time postati “prvi protuotrov” za stres. Humor kao obrambeni mehanizam jedan je od zrelih mehanizama obrane i konstruktivnih strategija nošenja sa stresom, kažu stručnjaci.
Tako ništa ne djeluje brže na organizam kao dobra doza smijeha, ujedno i dobar razlog da obratimo pažnju na našu svakodnevicu i pronađemo što više razloga za smijanje.
(icv.hr)
